Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača za Vijesti.ba kaže da postojeći sistem socijalne zaštite nije pravičan i finansijski je neodrživ. Novim prijedlogom povećan je iznos mjesečnog dječjeg dodatka za čak tri puta od trenutnog. Ovim će više od 80.000 djece primati mjesečni iznos dodatka od 103 KM.

Šta ovo u praksi znači i kakav je krajnji cilj?

"Treba istaknuti da se radi programskim ciljevima koji su dio socijalne politike koju zastupam. Ovdje se zaista radi o velikom uspjehu jer smo prvi put u postratnoj BiH podigli dječiji dodatak za čak tri puta više nego u prethodnoj fiskalnoj godini. To nije dovoljno, ali zaista ulažemo maksimalne snage kako bi već u idućoj godini taj iznos bio opet značajno povećan. Svjesni smo činjenice da su i ova sredstava nedovoljna za neki konačni cilj, a to je da se ne može više desiti u budućnosti da se iz bilo kojih razloga ne povećava taj iznos", kaže Drljača.

Dodaje da je ovim rješenjem omogućeno da, kako bude rasla najniža plaća da se obavezno usklađuju i iznosi, odnosno povećavaju socijalna davanja.

"Iako je ovo jedan značajan uspjeh ovog ministarstva, želim istaknuti da ćemo bez obzira na ovaj novi okvir, svakako nastaviti i aktivnosti kojim bi se omogućila i nova vanredna povećanja socijalnih davanja za naše kategorije. Ovim Zakonom smo ispravili dugogodišnju diskriminaciju koja je postojala među djecom, zavisnos od kantona u kojem stanuju, te da ćemo kao rezultat ublažiti i amortizirati posljedice siromaštva i smanjiti socioekonomski jaz između bogatih i siromašnih porodica. Iz navedenih je razloga umjesto prosječne neto plaće u Federaciji kao osnovica uzeta najniža plaća u Federaciji utvrđena sukladno Zakonu o radu, koja se jednom godišnje usklađuje uzimajući u obzir porast potrošačkih cijena i porast bruto domaćeg proizvoda u Federaciji, kaže Drljača i dodaje da je u ovoj godini, u budžetu Federacije BiH, za ove namjene planirano 50 miliona KM.

Zakonom su izjednačena prava svih porodilja. Zakon propisuje da ova naknada ne može biti niža od 55% najniže plaće.

Zbog izrazito socijalnog karaktera Zakona, treba naglasiti da Zakon o materijalnoj potpori obiteljima s djecom regulira isključivo pravo na novčanu pomoć neuposlenim rodiljama pri čemu se uvjeti za ostvarivanje navedenog prava ujednačavaju i pojednostavljuju za područje čitave Federacije BiH. Na taj se način stvaraju pravne pretpostavke za ukidanje trenutno prisutne diskriminacije temeljem mjesta življenja, te se svakoj neuposlenoj rodilji omogućava materijalna potpora u visini 55% najniže plaće (oko 298 KM mjesečno) u trajanju do 12 mjeseci od dana rođenja djeteta", pojašnjava Drljača.

Procjena je da će biti nešto više od 9.000 korisnica ovog prava, a kantoni mogu utvrditi i veće iznose naknade za finansiranje ovog prava, u skladu sa svojim mogućnostima.