Piše: Hamza Karčić 

Ruska invazija na Ukrajinu 24. februara odjeknula je širom Balkana, a Bošnjacima je vratila sjećanje na sličnu invaziju svog istočnog susjeda prije skoro trideset godina. Najviši bošnjački politički zvaničnici brzo su osudili invaziju i izrazili podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine. Postojalo je i još uvijek postoji veliko saosjećanje prema Ukrajincima u Sarajevu i šire.

Međutim, nije u cijeloj zemlji bila izražena podrška opkoljenim Ukrajincima. Rat u Ukrajini razotkrio je proruske aktere u Bosni i Hercegovini. Lider bosanskih Srba Milorad Dodik, koji je godinama izgradio značajne političke veze sa Rusijom, odbio je da osudi invaziju. Njegovi kasniji i polovični pokušaji da istovremeno izrazi podršku Rusiji i Ukrajini jasno su pokazali na čijoj strani stoji.​​​​

Proruski akteri

Dok je Dodikov stav bio očekivan, stavovi još jednog političara o Ukrajini privukli su značajnu pažnju. Lider bosanskohercegovačkih Hrvata i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović također je razotkriven kao proruski akter. Nekoliko bosanskohercegovačkih novinara i analitičara godinama je pisalo o Čovićevoj proruskoj politici, ali takvo gledište do sada nije opšteprihvaćeno. Odbijajući da osudi invaziju, Čović je pokazao svoje pravo lice.

Nakon što je kritikovan, svoje prvobitno odbijanje pokušao je da zataška raznim izjavama za novinare. Štaviše, Čovićeva stranka nije podržala ni prijedlog u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH da se zemlja pridruži Evropskoj uniji u uvođenju sankcija Rusiji zbog njenog rata u Ukrajini. To praktično znači da i Dodik i Čović – političari s pravom veta u BiH – podržavaju stav Rusije.

Ovo sada pokazuje da su samo Bošnjaci i građanske stranke u Federaciji Bosne i Hercegovine ostali čvrsti prozapadni akteri u zemlji. Sada, kada ruska oštrica rata posustaje, Dodik i Čović su u defanzivi. Došlo je do značajnog slabljenja njihove retorike zbog invazije u Ukrajini koja je pošla po zlu.

NATO sada

Zapad bi sada to trebao uzeti u obzir i poduzeti konkretne korake. Predvođen SAD-om, Zapad bi trebao krenuti ka integraciji Balkana u Atlantski savez. Bidenova administracija je sada u jedinstvenoj poziciji da se zalaže za pristupanje Bosne i Hercegovine i Kosova NATO-u. Strah od eskalacije tenzija na Balkanu ublažen je defanzivnom položaju anti-NATO političara, uključujući Dodika. Ako je ikada bilo vrijeme da se ubrza širenje NATO-a na Balkanu, onda je to sada. Integracijom BiH i Kosova, Bidenova administracija bi postigla značajnu prekretnicu u očuvanju sigurnosti ovog dijela jugoistočne Evrope.

Štaviše, SAD bi trebalo da izvrši pritisak na EU da približe BiH i Kosovo punopravnom članstvu. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2016. godine i još uvijek čeka status kandidata. Evropske zemlje, predvođene novom njemačkom vladom, sada bi trebalo da se zalažu za dodjelu statusa kandidata zemlji. To bi BiH omogućilo pristup fondovima EU i oživjelo zastarjeli proces evropskih integracija ove poslijeratne zemlje.

Slično, EU bi trebalo da promijeni svoju politiku i otvori vrata Kosovu. Sklonost zemlje Zapadu dokazana je u više navrata, a Kosovo ostaje čvrst američki saveznik u regionu. Kosovo je posljednjih godina primilo afganistanske izbjeglice i bilo je nedvosmisleno u pružanju podrške Ukrajini. Ta zemlja ostaje posvećena pridruživanju i NATO-u i EU.

Kao prvi korak, građanima Kosova treba omogućiti viznu liberalizaciju. Komisija je 2018. godine potvrdila da je Kosovo ispunilo kriterijume za liberalizaciju viznog režima. Pitanja viza su izvor nezadovoljstva među građanima Kosova i vrijeme je da EU ukine zahtjeve za vize. Iako je proces pristupanja Kosova EU od suštinskog značaja, pridruživanje NATO-u je prioritet za ovu evropsku državu.

Bidenovo naslijeđe

Američki predsjednik Joe Biden sada je u drugoj godini mandata, a u novembru predstoje izbori za Kongres. Iako je njegova administracija dobro odgovorila na invaziju na Ukrajinu, Biden još uvijek treba učvrstiti svoje vanjskopolitičko naslijeđe.

Prije skoro tri decenije, Biden je bio senator koji je zagovarao snažan američki odgovor na ratove u BiH i na Kosovu. Kao predsjednik, Biden je u poziciji da unaprijedi integraciju BiH i Kosova u NATO. Samo pod sigurnosnim kišobranom NATO-a ove dvije zemlje će biti sigurne. Ubrzano pristupanje BiH NATO-u također bi donijelo veliki uspjeh u vanjskoj politici koji bi bio u skladu sa posvećenošću predsjednika Bidena Balkanu 1990-ih.

(Autor je vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, a ovaj članak izvorno je objavljen na engleskom jeziku pod naslovom "ANALYSIS - What the West should do in the Balkans now")

(Anadolu Agency)