Pokaže li se tačnim da je raketna krstarica Moskva potonula zbog ukrajinskog napada, bit će to najveći ratni brod potopljen u posljednjih 40 godina.

Rusko ministarstvo odbrane objavilo je sinoć da je Moskva potonula za vrijeme pokušaja tegljenja u luku po olujnom vremenu.

Rusi tvrde da je zapovjedni brod ruske Crnomorske flote prethodno teško oštećen u požaru koji je izazvala eksplozija streljiva.

Ukrajinski izvori navode da je požar rezultat njihovog napada protubrodskim raketama Neptun.

Ako se potvrde informacije o tome da je Moskva izgubljena nakon borbenih djelovanja ukrajinskih snaga, to će biti zabilježeno kao gubitak najveće vojne pomorske jedinice u zadnjih 40 godina.

Najveći 'potpoljeni' brod od Belgrano

Argentinsku krstaricu General Belgrano torpedirala je i potopila 2. maja 1982. godine južno od Falklandskog otočja u britansko-argentinskom sukobu britanska nuklearna podmornica Conqueror, pri čemu su smrtno stradale 323 osobe.

Ruske vlasti kažu da je svih 510 članova posade krstarice Moskva evakuirano s krstarice, što bi ukazivalo na to da je brod napušten u relativno kontroliranim uvjetima, odnosno da nije stradao od raketa jer bi u tom slučaju sigurno došlo do gubitaka među posadom.

Raketna krstarica Moskva, klase Slava, bila je treće najveće plovilo u aktivnoj ruskoj floti i jedno od njenih najteže branjenih sredstava, rekao je za BBC pomorski stručnjak Jonathan Bentham s Međunarodnog instituta za strateške studije.

Krstarica je bila opremljena troslojnim sistemom protuzračne odbrane koji mu je, ako je ispravno funkcionirao, trebao dati tri prilike za odbranu od napada projektila Neptun.

Uz raketnu odbranu srednjeg i kratkog dometa, odbrana je uključivala i šest sistema radarski kontroliranih protuavionskih topova velike brzine (CIWS) kao posljednje sredstvo proturaketne odbrane.

"Sistem može ispaliti 5000 metaka u minuti, stvarajući zapravo zid od topovskih zrna oko krstarice, njegove posljednje linije odbrane", rekao je Bentham za BBC. Ako se dokaže da je udar došao iz projektila, to "postavlja pitanja o sposobnostima modernizacije ruske površinske flote", dodao je.

Lažni napad Bajraktara

Ukrajinski izvori tvrde da su protuzračnu odbranu krstarice "zaposlili" lažnim napadima bespilotnih letjelica Bajraktar, kako bi što kasnije reagirala na udar protubrodskim raketama.

Sistem krstarećih raketa Neptun dizajnirali su ukrajinski vojni inženjeri kao odgovor na rastuću pomorsku prijetnju koju je Rusija predstavljala u Crnom moru, nakon njene aneksije Krima 2014. godine. Prema Kyiv Postu, Ukrajinska mornarica je tek u martu prošle godine primila prvu isporuku projektila Neptun dometa 300 km (186 milja).

Raketna krstarica Moskva je drugi veliki ratni brod za koji se zna da je pretrpio ozbiljna oštećenja od početka rata.