Potvrdio je to danas za Fenu član Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar koji je pojasnio da popratni akti znače mišljenje Ministarstva finansija i trezora i Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara.

"U petak smo dobili akt glavnog tajnika Vijeća ministara Roberta Vidovića za korekciju Prijedloga u nekim tehničkim detaljima i obrazloženje u kojem dijelu smo korigirali prijedlog teksta odluke u skladu s negativnom mišljenjem Ministarstva finansija i trezora BiH", dodao je Bakalar.

On kaže da je sve traženo jučer dostavljeno Vijeću ministara te da će se "u skladu s voljom predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije to naći na sjednici koja je zakazana za sutra, 20. aprila".

Prijedlog te odluke nije na predloženom dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH koji je objavljen na njihovoj službenoj web stranici, ali postoji mogućnost proširenja dnevnog reda na samoj sjednici.

Čekanje usvajanja budžeta stavilo je CIK, napominje Bakalar, u problem za organizaciju općih izbora i donošenje hitne odluke Vijeća ministara bit će pokazatelj ima li ili nema političke volje za organizaciju i provedbu općih izbora 2022. godine na datum 2. oktobra kako je propisano Izbornim zakonom BiH.

Zbog blokade rada državnih institucija predstavnika Republike Srpske, budžet za prošlu kao ni ovu godinu nikada još nije usvojen zbog čega nisu ni osigurana sredstava za ovogodišnje izbore koji bi se, kako sada stvari stoje, trebali održati po važećem Izbornom zakonu.

Ranije su ambasadori nekoliko zemalja akreditirani u BiH, kao i visoki predstavnik Christian Schmidt i šef Delegacije Evropske unije Johann Sattler zatražili od Vijeća ministara da izvrši zakonsku obavezu usvajanja budžeta za 2022. godinu i tako omogući rad institucija te finansiranje ovogodišnjih općih izbora.

Kolegij Vijeća ministara BiH, koji čine predsjedavajući Zoran Tegeltija (SNSD), te ministri vanjskih poslova i finansija i trezora Bisera Turković (SDA) i Vjekoslav Bevanda (HDZ) postigli su dogovor da se državni budžet pripremi do 25. aprila. 

Potvrdila je to ranije ministrica Turković, naglašavajući da ukoliko do toga dođe, bit će riješeno i pitanje fininasiranja predstojećih izbora u BiH.

Pregovori političkih lidera uz posredstva međunarodne zajednice o izmjenama Izbornog zakona, bez kojih prema stavu HDZ-a BiH, izbori ne mogu biti organizirani, okončani su bez dogovora, dok predstavnici međunarodne zajednice ističu da krah pregovora ne bi trebao utjecati na održavanje općih izbora.

Inače, u oktobru 2022. godine trebali bi biti izabrani članovi Predsjedništva i poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Parlamentu Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.

Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj jer  je to rok koji CIK ima po zakonu da raspiše ovogodišnje opće izbore u BiH.