Piše: Dr.sc. Enver Išerić

Mediji javljaju da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu protiv deset osoba zbog sumnje da su počinili ratne zločine nad pripadnicima bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine. Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahte, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška.

Radi se o osobama koje su dale ogroman doprinos u odbrani od agresije naše domovine Bosne i Hercegovine, a koje su obavljale najznačajnije civilne, policijske i vojne poslove u periodu napada na našu domovinu.

I ništa u tome ne bi bilo sporno da slučaj “Dobrovoljačka” nije bio predmet Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju koji je bio nadležan da krivično goni osobe odgovorne za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine, u skladu s odredbama Statuta.

Ako je Haški tribunal ranije ocijenio da je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila legitimna vojna meta i da nema elemenata za krivično gonjenje osoba osumnjičenih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. godine, kako je moguće da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, na osnovu istih dokaza ima drugačije mišljenje i stav.

Da li Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zna da u Statutu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, a koji su usvojile Ujedinjene nacije stoji da „Nijednoj osobi kojoj je već suđeno pred Međunarodnim sudom za djela koja prema ovom Statutu predstavljaju teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava ne može se za ista djela suditi pred nacionalnim sudom.“ (član 10 Statuta). Istina je da se ovim osobama nije sudilo pred Haškim tribunalom, ali je Haški tribunal ocjenjivao dokaze protiv navedenih lica i utvrdio da nema elemenata za njihovo krivično gonjenje, te da se u slučaju „Dobrovoljačka“ radilo o legitimnoj vojnoj meti.

Kako to da tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima potpuno drugačiji stav? Da li je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo istragu i podiglo optužnicu protiv lica koja su u tom periodu (u kojem se desio slučaj Dobrovoljačka) zarobili legalno izabranog Predsjednika naše države Aliju Izetbegovića? Čini mi se da je u ovom slučaju Tužilaštvo potpuno zamijenilo teze i „pobrkalo lončiće“. Isto Tužilaštvo je 2012. godine donijelo Odluka o obustavljanju istrage u ovom predmetu.

A tužilac naredbom obustavlja istragu ako se ustanovi da: a) djelo koje je počinio osumnjičeni nije krivično djelo, b) postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost osumnjičenog, osim u slučaju iz člana 206. ovog zakona, c) nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni počinio krivično djelo,...... (član 224. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine).

Istina je da je u istom članu u stavu (3) propisano da tužilac, u slučajevima iz stava (1) tačke c) i tačke e) ovog člana, može ponovo otvoriti istragu ako se dobiju nove činjenice i okolnosti koje ukazuju da postoje osnovi sumnje da je osumnjičeni počinio krivično djelo. Znači, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine može ponovo otvoriti istragu u ovom predmetu protiv navedenih lica samo ako postoje nove činjenice i dokazi koji nisu bili poznati i predočeni Haškom tribunalu.

Zbog toga Tužilaštvo Bosne i Hercegovine cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj javnosti i Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove, koji ima mandat da obavlja više ključnih funkcija Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (MKSR) i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), mora hitno predočiti nove činjenice i dokaze na osnovu kojih je podiglo optužnicu, a kako bi otklonilo svaku sumnju u svoju nepristrasnost i nezavisnost, a time istovremeno dokazalo da se ne radi o politički motiviranim procesima, kojima se navedenim licima (braniocima Bosne i Hercegovine) nanosi nepopravljiva šteta, a Bosni i Hercegovini i finansijska šteta zbog trošenja budžetskih sredstava na ove sudske postupke.

Ukoliko nove dokaze i nove činjenice ne predoči Tužilaštvo, to je dužno, zbog specifičnosti ovoga slučaja, učiniti VSTV Bosne i Hercegovine koje je osnovano kao nezavisni i samostalni organ koji ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe. Ili ćete to uraditi ili podnesite ostavke i nemojte se kriti iza dobro poznatih izjava kako nemate pravo da se miješate u rad tužilaštava i sudova. Od vas niko i ne traži da izdajete naredbe tužilaštvima i sudovima u pojedinim predmetima. Jednostavno,samo tražite da vam dostave nove dokaze i saopštite ih javnosti, a ako ih nema pokrenite postupak odgovornosti tužilaca na ovom predmetu. A za to imate nadležnost propisanu Zakonom o visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine u kojem je, između ostalog, propisano da VSTV „prima pritužbe protiv sudija i tužilaca, vodi disciplinske postupke, utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama, sudijama porotnicima, dodatnim sudijama i tužiocima“.

 (NAP)