Jedna država, dva entiteta, tri naroda i mnogo problema, političke su okolnosti u kojima građani BiH izlaze na izbore u oktobru. Zašto nije postignut dogovor o izmjeni Izbornog zakona? Što to znači za Hrvate u BiH i koje su posljedice? Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić rekao je u emisiji Studio 4 HRT-a kako za raspisivanje izbora u oktobru nema ni zakonskih ni financijskih uvjeta.

"Parlamentarna skupština BiH trebala je već davno izmijeniti Izborni zakon. Kako to nije realizirano, onda je Ustavni sud jednostavno izbrisao članke Izbornog zakona koji se odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH. Kako je Dom naroda nezaobilazna stepenica za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, Vlade Federacije i izbor delegata u Parlamentarnu skupštinu BiH, ja tvrdim da Bosna i Hercegovina nema zakonit Izborni zakon na osnovu kojega je moguće provesti izbore u Bosni i Hercegovini", ističe Božo Ljubić i dodaje kako samim time izbori koji će se raspisati neće zadovoljiti osnovne demokratske standarde.

"Po svom Ustavu", kaže, "BiH je dvodimenzionalna federacija. S jedne strane teritorijalna federacija od dva entiteta, a s druge strane institucionalna federacija, što znači da su tri konstitutivna naroda ravnopravna – ta ravnopravnost se ostvaruje prvenstveno putem Izbornog zakona." S druge strane, naglašava, paritet u Predsjedništvu je drugi način kako se ostvaruje ta institucionalna ravnopravnost u Bosni i Hercegovini.

"Međutim, promjenama Daytona, nametnutim amandmanima koji nisu legitimirani kroz parlament, ta institucionalna ravnopravnost je derogirana i to u prvom redu na štetu Hrvata. To je ono što mi Hrvati živimo i trpimo skoro 20 godina – došlo je vrijeme da se to promijeni", smatra Ljubić.

Dodaje da Hrvati u BiH izbore dočekuju u frustraciji i sa zebnjom.

"Može se dogoditi da bošnjačka većina u Federaciji BiH izabere ne samo člana Predsjedništva, nego i jednu trećinu u Domu naroda Federacije BiH, što bi im omogućilo da Hrvate izbace potpuno s vlasti. Na taj način bi Hrvati koji izlaze na izbore eventualno mogli ostvariti određena prava samo u par županija u BiH – to je potpuno neprihvatljivo i očekujem da se stvari mijenjaju, odgovornost je u prvom redu na predstavnicima međunarodne zajednice", smatra.

"Trenutno je na sudu izbor članova Centralne izborne komisije BiH. Zbog toga i treba jasno poručiti predstavnicima međunarodne zajednice da nema ustavnih uvjeta za regularne izbore i da visoki predstavnik ima obavezu reagirati, da se omogući Hrvatima da izaberu svoje političke predstavnike te ostalim građanima koji se ne deklariraju kao predstavnici konstitutivnih naroda da se kandidiraju u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine", smatra Ljubić.

Neriješeni „status quo“ u BiH, ističe, odgovara bošnjačkoj eliti BiH koja je posljednjih dvadesetak godina ohrabrena potezima međunarodne zajednice.

"Što se tiče građana BiH, ni jednoj naciji ne odgovara takva situacija jer je Bosna i Hercegovina već godina zarobljena tom situacijom, reforme su na čekanju kao i investicijski projekti te novac Evropske unije", poručuje.

"Epilog situacije pokazuje kako previše volje za dijalogom oko prijedloga izmjena nije bilo", smatra Ljubić.

"Hrvatska strana je ponudila desetak različitih prijedloga, međutim pregovori se opstruiraju. Kad god smo došli nadomak dogovoru, bošnjačka strana je istaknula neke neprihvatljive, čak i neustavne zahtjeve, što je onemogućilo dogovor. Ako se održe ovi izbori, BiH će ući u još dublju institucionalnu krizu", kaže Ljubić.

Smatra da međunarodna zajednica još ima vremena reagirati, kao i da Evropska unija i SAD trebaju učiniti sve što je u njihovoj moći. I Hrvatska, kaže, treba nastaviti djelovati i osvijestiti pitanje Bosne i Hercegovine kao zalog stabilnosti u samoj regiji jugoistoka Europe.

Ne postigne li se dogovor, smatra kako Hrvati u oktobru, bez obzira na izmjenu Izbornog zakona, trebaju izaći na izbore.

"Nemamo drugog izlaza, nego izaći na izbore i tražiti svoja prava. No želim vjerovati da još uvijek postoji mogućnost da se izmijeni Izborni zakon i omogućiti Hrvatima da izaberu svoje legitimne predstavnike", zaključuje.