"Da čelnik vodeće bošnjačke stranke Bakir Izetbegović nije odavno zatvorio svaku mogućnost izborne reforme u BiH, čime bi se odustalo od nastavka daljnjeg diskriminiranja Hrvata, ali i Židova i Roma, i te razgovore namjerno odugovlačio kako bi propali stalnim iznošenjem novih zahtjeva, prije više od mjesec dana u Bruxellesu bi se dogodili razgovori domaćih političara na visokoj razini", piše Večernji list BiH, neslužbeno stranačko glasilo Čovićevog HDZ-a.

Kako ekskluzivno saznaje Večernji list BiH, u Bruxellesu su bili spremni posredovati između Hrvata i Bošnjaka predsjednik Evropskoga vijeća Charles Michel, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen te francuski predsjednik Emmanuel Macron, kako bi se postigao dogovor o izbornoj reformi, no takvu ponudu odbio je Bakir Izetbegović.

Na obraćanju 8.maja, govoreći u kontekstu eurointegracija i iskušenja s kojima se suočava Evropska unija, Plenković je u Zagrebu kazao kako je za Hrvatsku važno da je značajno mjesto u Konferenciji dobila i politika proširenja Evropske unije na susjedstvo, jugoistok Evrope, a posebno na BiH.

"BiH je od vitalne važnosti za Hrvatsku, a osobito Hrvata kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda koji, nažalost, na temelju postojećeg Izbornog zakona to pravo ne može realizirati pravično", rekao je Plenković. Poručio je da će se Zagreb i dalje zalagati za jednakopravnost sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini, kao i za promjene Izbornog zakona koji neće dovesti do situacije u kojoj su Hrvati preglasani izbornim inženjeringom i gdje iz položaja žrtve mogu postati krivci kada dignu glas. "To je nedopustivo", rekao je premijer RH.

"I zato su naši argumenti uvijek u jednoj suradnoj metodi, metodi argumentacije, tumačenja i komunikacije bili na strani onih čija prava objektivno po postojećim zakonskim propisima nisu jednaka s drugima. Tu osobito mislim na teritorij Federacije BiH", kazao je Plenković. Prekjučer je Ured Ursule von der Leyen opovrgnuo kako će predsjednica Evropske komisije posjetiti BiH kako bi potaknula eventualno postizanje dogovora o izbornoj reformi