"Biskupi izražavaju svoju zabrinutost zbog neodgovornoga ponašanja i nepromišljenih izjava pojedinih političkih predstavnika, koji takvim svojim djelovanjem izazivaju osjećanje nesigurnosti i straha kod ljudi", priopćeno je iz Katoličke novinske agencije BK BiH.

Sve, koji kao izabrani predstavnici sudjeluju u vlasti i donose odluke, i sve koji oblikuju medijski prostor, biskupi pozivaju da se suzdrže od teških riječi i uvreda i da poštuju pojedinačna i kolektivna prava ljudi, konstitutivnih naroda i manjinskih grupa.

Također, očekuju da zbog uspostave društvene sloge i pronalaženja pravednog izbornog sustava i zbog provođenja potrebite ustavne i zakonske reforme, svoju pomoć pruže i predstavnici međunarodne zajednice.

"Dijalog je jedini moralno prihvatljiv način koji izabrani predstavnici moraju slijediti u pregovorima radi pronalaženja rješenja", navode biskupi.

Prema izvorima Katoličke crkve, danas je u BiH oko 350.000 katolika, a 1991. godine bilo ih je oko 760.000. To jest, tokom posljednjih 30 godina nestalo je više od polovice katolika, a time i Hrvata.

Nakon što je broj Hrvata i katolika u BiH krajem 20. stoljeća skoro prepolovljen zbog ratnih progona, raseljavanja i iseljavanja, demografski pad katolika i Hrvata u BiH u razdoblju poslije toga rata posljedica je istovremenog djelovanja više uzroka.

Među njima najvažniji su neuspjeli povratak prognanika i raseljenih tijekom posljednjega rata; vrlo negativan prirodni priraštaj; novo iseljavanje; visoka stopa nezaposlenosti i raširena korupcija koja potiče iseljavanje u potrazi za poslom; novo iseljavanje kao posljedica planova razvijenih zemalja da nadoknade vlastite demografske gubitke i dobiju radnu snagu; nedovoljna društvena i materijalna podrška ženama koje žele rađati i slično.

"U traženju mogućeg rješenja ovog složenog problema katolika i Hrvata u BiH moralo bi se voditi računa o mnogo elemenata. Od sudbinske važnosti je stavljanje snažnoga naglaska na brigu za one katolike koji su ovdje, zaustavljanje njihova iseljavanja i podizanje nataliteta. Prije svega, zato što povratak raseljenih i prognanih sve više izgleda, nažalost, pitanje prošlosti. Ne smije ga se nikada zaboraviti, ali i tamo gdje bi mogao povratak se ne događa, dok na drugim stranama na razne načine biva opstruiran", ističu biskupi.

Dodaju kako se u BiH može biti trajnog mira samo ako se, uz poštovanje i primjenu kriterija ravnoteže pravde, ugradi i mehanizam ravnoteže straha.

Promemoriju su potpisali svi članovi Biskupske konferencije BiH - predsjednik mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, potpredsjednik mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, zatim mons. Franjo Komarica, biskup banjalučki, i mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjalučki.

(Fena)