Na redovnom polugodišnjem sastanku članova Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) s premijerom Andrejom Plenkovićem i članovima Vlade, održanom u ponedjeljak, izražena je predanost nastavku dijaloga o brojnim društvenim temama, saopćio je Tiskovni ured HBK.

Sastanak je održan uoči posjeta državnoga sekretara Svete Stolice kardinala Pietra Parolina Hrvatskoj, s kojim će se sastati i Plenković te razgovarati o unapređenju odnosa Hrvatske i Svete Stolice.

Na sastanku se razgovaralo, napominje Tiskovni ured, o daljnjoj pomoći Ukrajini, koja je žrtva agresije, i pružanju potrebne skrbi izbjeglicama, kao i posljedicama ruske invazije i kršenja međunarodnog prava za cijelu Evropu.

Plenković je izvijestio HBK o svom posjetu Ukrajini u povodu Dana Evrope i sastancima s ukrajinskim državnim vrhom. Naglasio je da Hrvatska odlučno stoji uz ukrajinski narod, a Vlada je pružila snažnu finansijsku, humanitarnu i svaku drugu pomoć Ukrajini te odlučno podupire njen evropski put.

Predstavnici HBK-a istaknuli su važnost poduzimanja napora oko postizanja mira i što bržeg okončanja rata, koji je izazvao brojne ljudske žrtve i velika materijalna razaranja.

Pozdravili su dosadašnje napore Hrvatske u tome smjeru te iskazivanje solidarnosti i pružanje pomoći izbjeglicama koji su došli u našu zemlju i ljudima pogođenim ratom u samoj Ukrajini.

Izrazili su potrebu nastavka državnog i društvenog angažmana i podsjetili na ulogu Hrvatskog Caritasa u pomaganju izbjeglicama i prikupljanju i slanju pomoći u Ukrajinu.

Sudionici su se također osvrnuli na aktuelno stanje u BiH te istaknuli važnost daljnjeg zauzimanja za ravnopravan položaj hrvatskog naroda i boljitak cijele zemlje.

Posebno su, ističe Tiskovni ured, prepoznata nastojanja Katoličke Crkve u BiH oko očuvanja identiteta hrvatskog naroda te zalaganja za dijalog i miran suživot među svim narodima i građanima BiH, kao i niz projekata Vlade od važnosti za Hrvate u BiH.

Plenković je predstavio poduzete mjere i aktivnosti za ublažavanje udara inflacije na standard hrvatskih građana i porodica, s posebnom brigom o najugroženijima.

Razgovaralo se i o daljnjoj suradnji u procesu obnove sakralnih objekata te korištenju sredstava u okviru Državnog proračuna i Fonda solidarnosti EU za potrebe obnove nakon potresa.