Građane glavnog grada naše zemlje jutros su uznemirile vijesti da su dojavljene bombe u više od 100 institucija, uglavnom osnovnih škola, ali i u zgradi Vlade Kantona Sarajevo te Općinskog suda.

Naime, kako su jutros saopćili iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo policija je u jutarnjim satima obaviještena da je više škola na području KS putem e-maila zaprimilo dojavu o postavljenoj bombi, te su u vezi s tim, poduzete neophodne mjere i radnje.

Podsjetimo, prijeteća poruka je upućena sa ruske domene kmfffdmmm@yandex.ru, a glasila je:

“U školi je bomba. Čujem glasove. Glasovi u mojoj glavi lud sam. Ja sam nakaza. Ubiću djecu. Oprostite mi ljudi. U ime Svijetla budućnost Amen.”

Zanimljivo je istaknuti da je proteklih nekoliko dana upravo slična situacija bila i u Srbiji. Naime, u susjednoj zemlji u posljednih sedam dana je zabilježeno više od stotinu dojava o bombama u školama, tržnim centrima i drugim institucijama.

Veliki broj stručnjaka u regionu smatra da upravo ova “kampanja lažnih email dojava” ima za cilj pritisak da se zemlje pridruže sankcijama uvedenim Rusiji.

Šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom Univerzitetu Burch i bivši vojni predstavnik BiH u NATO-u, Alija Kožljak za Raport je govorio o dojavama koje su postale učestale, te kazao koliko one zapravo imaju veze sa Rusijom.

“Iskren da budem, mislim da ovo ipak nije taj nivo ugrožavanja sigurnosti o kojem se špekuliše. Dakle, to hibridno ratovanje podrazumijeva puno softisticiraniji način koji podrazumijeva i setovanje cilja i načina djelovanja. Dok se u ovom slučaju ne može prepoznati da je ikakav cilj djelovanja značajnije ugrožavanje sigurnosti. Ja bih ovo više povezao sa nekim lokalnim interesima, kako u Srbiji, tako i u BiH. Moguće da je usko povezano politički, a u drugom slučaju možda se radi o nekim interesima učenika ili interesnih grupa. Te interesne grupe mogu biti vezane sa kriminalom ili se radi o privatnom interesu”, istaknuo je Kožljak.

S druge strane, navodi kako se svakako može misliti da upravo zategnuti politički odnosi u obje zemlje itekako imaju utjecaja na ovakve stvari.

“Maksimalni dometi ovog orkestiranog djelovanja se upravo mogu ticati političke situacije u BiH, ali i u Srbiji. Neke interesne grupe sa političkom pozadinom pokušavaju poslati poruku destruktivne naravi kako se ne slažu sa trenutnim političkim aktivnostima i u Srbiji i BiH. Mislim na političke aktivnosti koje se tiču bilo kakve osude ponašanja Putina, odnosno Ruske agresije, posebno incijative uvođenja sankcija. Međutim, opet moram da istaknem, da ne vjerujem da iza ovih manjih skupina stoji agilnija politička grupacija”, kazao je on.

Između ostalog, u razgovoru za Raport osvrnuo se i na najave NATO-a da cyber napadi mogu se desiti i u Bosni i Hercegovini. Smatra da je neophodno da preduzmu odgovarajuće mjere.

“Radi se o relevantnoj prijetnji. To su obavještajni podaci koje su sa nama podijelili iz NATO-a i nekih obavještajnih službi zapadnih zemalja. Kada dođe do takvog dijeljenja informacija, onda treba ozbiljno poduzeti mjere jer takva prijetnja zasigurno postoji. Ruska Federacija je poduzimala hibridno ratovanje u BiH i cijelom regionu i ranije. Međutim, sada kada Rusiji ne ide najbolje u Ukrajini očekivat je da se i dodatno koriste hibridnim ratovanjem i cyber napadima. Prvenstveno takva vrsta ratovanja će se ilustrovati napadom na sisteme institucija gdje bi se plasirale lažne informacije, dezinformacije i eventualno koristili politički narativi koje koriste neki secesionisti u BiH. Govorim o onima koji rade u interesu Ruske Federacije. Svakako, treba provjeriti sve ove dojave i zaštiti građane”, kazao je Kožljak.

Na kraju je kazao da građani trebaju biti smireni, jer kako on kaže sigurnosne agencije i nadležne institucije čine sve kako bi otkrili o čemu se radi i uputili nas na korake koje treba da poduzmemo kao obični građani.

“Mi smo imali i ranije sličnih dojava, pogotovo u vrijeme ispitnih rokova. Također, imali smo sličnih dojava kada su se dešavali neki značajani sudski procesi. Tako da ovo nije nikakva novina, posebno zbog trenda u regionu. Očigledno da je to neko mogao zloupotrijebiti u političke svrhe, ali i u svrhe narušavanja sigurnosti. Ovo prema mom mišljenju ne prevazilazi neki nivo da bi uopšte trebali da brinemo o ugrožavanju sigurnosti na širi način”, zaključio je Kožljak u izjavi za Raport.