Plan prvog čovjeka Francuske  Emnanuela Macrona  o formiranju evropske političke zajednice podrazumijeva slanje Zapadnog Balkana na rezervnu klupu Evropske unije koji će, ukoliko dođe do njegove realizacije, pojačati zamor od reformi i dovesti do rasta euroskepticizma u ovom regionu, smatra politički analitičar i urednik vanjskopolitičke redakcije dnevnog lista Politika  Boško Jakšić .

On u razgovoru za Pobjedu ističe kako eventualni razvoj takvog scenarija ne bi bio dobar ni po Europi, jer bi to značilo izlaganje ovog dijela Starog kontinenta još jačim utjecajima Rusije i Kine.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je početkom ovog mjeseca, govoreći u Europskom parlamentu povodom Dana Evrope, predstavio svoju ideju o formiranju takozvane europske političke zajednice koja bi Ukrajini i drugim aspirantima za članstvo u EU omogućila bližu suradnju sa Unijom, ali ne i članstvo u tom bloku.

“Ideja francuskog predsjednika neka je vrsta plana koji treba pogoditi članicama Europske unije koje su protiv proširenja, a mi znamo da je raspoloženje protiv proširenja vrlo rašireno u Uniji. Situacija djeluje malo povoljnije nakon izbijanja ukrajinskog rata, ali je očigledno da je to još uvijek nedovoljno za iskren pristup i pojačan angažman na ubrzanju članstva zemalja Zapadnog Balkana”, ističe Jakšić.

Smatra i kako će takav razvoj situacije najviše pogoditi upravo Crnu Goru koja je među šest zapadnobalkanskih država kandidata za članstvo u EU najviše odmakla u procesu pregovora.

“Crna Gora je tu prva u redu i najviše je pogođena Macronovim planom, koji zaobilazi auto-put ka Briselu i ide nekim sporednim putevima, uz stajanke od više godina čekanja na nekim usputnim stanicama”, kaže Jakšić.

Upitan u kolikoj mjeri će Macronov plan utjecati na demoralisanje države Zapadnog Balkana da rade na procesu daljih reformi, Jakšić odgovara kako je ovaj region, posljednje decenije čekanja i odlaganja, već dovoljno demoralisan.

“Ako se sjetimo da su prva obećanja o otvorenim vratima Zapadnom Balkanu data na samitu u Solunu još 2003. godine, onda je jasno da ovaj region već decenijama čeka. U međuvremenu je samo Hrvatska ušla u EU”, podsjeća on.

Jakšić, međutim, dodaje da Evropa ipak razumije da, u aktuelnoj situaciji narušene evropske bezbjednosti, mora da inkorporira Zapadni Balkan i na temelju toga pošalje jasnu poruku da neće dozvoliti da tako lako izgubi taj region i prepusti ga još jačim utjecajima Rusije i Kine.

“Tako da vjerujem da će se Evropa angažovati na način koji nije po Macronovoj recepturi”, kaže on.

Jakšić ističe i kako, ukoliko postoji zamor od proširenja u EU, postoji i zamor od čekanja među zemljama ove regije.

“Moj utisak je da je Makronov plan loš po Zapadnom Balkanu. Ono što možda djeluje ohrabrujuće je to što taj plan ipak nije dočekan sa entuzijazmom u Berlinu”, zaključio je Jakšić.

Njemačka Macronu neće lako prepustiti liderstvo u Europi

Njemačka će, smatra Jakšić, pokušati ostvariti ambicije francuskog predsjednika, nakon odlaska Angele Merkel, preuzeti lidersku poziciju u Europi.

“Makronove ambicije su jasne, ali je veliko pitanje da će Njemačka tako lako prepustiti Macronu da bespogovorno postane lider EU. Za očekivati ​​je da će na toj trasi doći do dogovora koji neće omogućiti suprimaciju Macrona kakvu bi on želio, nego će ipak morati da se to liderstvo podijeli između dvije najjače sile unutar EU, a do Njemačke i Francuske. Jedno je šta Macron priželjkuje, a stvarnost je nešto drugo i ne ide mu u korist. Nisu mnoge članice EU spremne da tako lako konvertiraju liderstvo Macronu”, naveo je Jakšić.