Predsjednik Slovenije Borut Pahor izjavio je da podržava sve inicijative koje doprinose miru i stabilnosti u regionu, istakavši da "Otvoreni Balkan" ima potencijal da podigne ekonomsku saradnju na potpuno novi nivo, gdje bi svi imali koristi i da bi doprinio da se svaka zemlja "pojedinačno bolje pripremi za Evropsku uniju"

"Međutim, i želim da budem vrlo jasan u vezi sa tim, inicijativa 'Otvoreni Balkan' nije alternativa članstvu u Evropskoj uniji", rekao je Pahor za Albanian post, napomenuviši da "nijedna regionalna saradnja nije alternativa članstvu u EU.

Slovenački predsjednik je rekao da podržava "Berlinski proces, Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), Savjet za regionalnu saradnju, ali i Otvoreni Balkan".

Govoreći o odnosu Beograda i Prištine, njegov utisak je da su "početne pozicije obje strane, i Beograda i Prištine, veoma različite", "vjerovatno i više nego u prethodnim vladama" na Kosovu i Metohiji.

"Izgleda da postoji nedostatak povjerenja između dvije strane", rekao je Pahor.

Pahor kaže da bi i sam želeo da vidi "više saradnje u regionu, dobrosusjedstvo, brže reforme i više napora za pomirenje".

"Prije 12 godina pokrenuo sam proces Brdo-Brijuni, platformu da lideri regiona otvoreno razgovaraju o raznim pitanjima koja ih se tiču. Podsjećam da je proces Brdo-Brijuni bio prvi međunarodni forum na kome su Priština i Beograd bili predstavljeni na najvišem nivou, i sjedili za istim stolom", napomenuo je Pahor i dodao da je "Berlinski proces bio zasnovan na tom iskustvu".

Slovenački predsjednik je izrazio nadu da će Kosovo "jednog dana postati punopravna članica Vijeća Evrope", a kad je riječ o eventualnom članstvu Prištine u NATO-u, on je rekao da nije siguran da je sada pravo vreme za podnošenje zahtjeva za članstvo u NATO.

"Zabrinut sam zbog uticaja rata u Ukrajini na stabilnost Zapadnog Balkana i pozivam lidere da se uzdrže od bilo kakve akcije koja bi pogoršala situaciju u regionu", rekao je Pahor.

Prošle godine je, kako je podsjetio albanski list, objavljen dokument slovenačkih medija u kojem se navodi da je tadašnji premijer Slovenije Janez Janša predložio međunarodnoj zajednici rješenje koje predviđa pomjeranje granica na Balkanu.

Pahor smatra da tako nešto, na Balkanu, ne može da se uradi mirnim putem.

"U principu, uvijek je na državama da se dogovore o zajedničkim granicama. Države snose odgovornost za svoje susjedske odnose i miran razvoj događaja. Ali u slučaju Zapadnog Balkana, više sam uvjeren da bi eventualna promjena granica između Kosova i Srbije dovela do promjene granica u Bosni i Hercegovini, a to bi dovelo do rata", rekao je Pahor.

"Čvrsto vjerujem da je gotovo nemoguće da se promjena granica odvija mirnim putem", rekao je Pahor.

Pahor je odbio da direktno odgovori na pitanje o tome što Srbija nije uvela sankcije Rusiji, ocijenivši da je odgovor protiv ruskog uticaja na Balkanu najbrža moguća integracija regiona u strukture Evropske unije.

"Postoji zabrinutost da bi rat u Ukrajini mogao da sklizne na zapadni Balkan. Region je doživio rat ne tako davno, a bezbjednosna situacija u mnogim zemljama Zapadnog Balkana i dalje je krhka. Zato se zalažem za brže proširenje EU. Što će EU više biti prisutna na Zapadnom Balkanu, to će biti manje prostora za Rusku Federaciju. Kao što često kažem, EU je odgovor na sva pitanja na Zapadnom Balkanu", zaključio je slovenački predsjednik.