Rat u Ukrajini se ne smiruje te su već sada zabilježeni elementi ratnih zločina, kao i snimke masovnih grobnica u kojima su, pretpostavlja se, tijela ubijenih civila koja će trebati ekshumirati i identificirati i zbog toga su iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine ponudili svoju pomoć jer je njihov model traženja prepoznat kao najuspješniji u cijelom svijetu.

Kako je Feni kazala glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić, njihov model traženja danas se primjenjuje u onim društvima koja su prošla kroz ista iskustva rata i poraća kao i Bosna i Hercegovina.

Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine prije nekoliko godina (u vrijeme kada je bilo aktuelno ovo pitanje na Kirmu) imao je posjetu delegacije iz Ukrajine koja je željela imati više saznanja o procesu traganja za nestalim osobama u BiH, a kako bi taj model primijenili i u Ukrajini.

Na tom sastanku delegaciji iz Ukrajine su prenesena sva iskustva Instituta kada je u pitanju traganje za nestalim osobama, ističu iz ove institucije.

Tada je delegaciji prenesen najuspješniji model za traženje nestalih u svijetu koji je kreiran i proveden u BiH, počevši od ključnih stvari neophodnih za ovaj proces kao što je sačinjavanje tačnog spiska nestalih osoba, zatim odgovarajući zakon po uzoru na Zakon o nestalim osobama koji je usvojen u BiH, uspostavljanje stručne ustanove koja bi se ovim pitanjem bavila kao što je Institut te način rada na terenu, postupci prilikom izvršavanja ekshumacija i identifikacija.

- Nedavno smo dobili zahtjev od Ukrajine za tehničku pomoć koja se odnosila na proces DNK identifikacije koju zapravo za Institut radi Međunarodna komisija za nestale (ICMP). Dali smo im određene preporuke i uputili ih na ICMP i svakako im ponudili našu ekspertizu za sve što im bude potrebno kako bi iskoristili sva iskustva koja smo imali u BiH zahvaljujući kojima je do sada pronađeno gotovo 80 posto nestalih osoba, a sve kako bi pomogli u uspostavljanju sistema koji će u Ukrajini biti zadužen za pronalazak nestalih osoba - kaže Fazlić.

U Bosni i Hercegovini više od 25.500 žrtava proteklog rata je ekshumirano do sada. Od tog broja oko 24.300 nestalih je identificirano i predato porodicama dok se još uvijek radi na identifikaciji jednog broja žrtava koje su ekshumirane, ali nisu zvanično identificirane.

Ekshumacije se provode i 30 godina nakon početka rata i još uvijek se nalaze posmrtni ostaci žrtava koje su nestale u to vrijeme te BiH još uvijek traga za 7.628 nestalih osoba, a rješavanje problema nestalih osoba veoma je važno za proces pomirenja u BiH, ali i regionu.

- Porodice koje su izgubile svoje najmilije imaju pravo da saznaju šta im se dogodilo, da dobiju njihove posmrtne ostatke te da ih dostojanstveno pokopaju i  da imaju barem tu satisfakciju, da se zna gdje su njihovi najmiliji, da im mogu otići na mezar ili grob i izreći molitvu, zapaliti svijeću. Tek nakon suočavanja sa prošlošću i njenog prihvatanja moguć je suživot i pomirenje na ovim prostorima - dodaje Fazlić.

Pitanje rješavanja problema nestalih je veoma važno za proces pomirenja u regionu, naglasila je, ali svjedoci smo vrlo zategnutih odnosa  između Hrvatske i Srbije, upravo o pitanju nepronađenih nestalih osoba, a u novije vrijeme to je i problem između Beograda i Prištine.

- Ako se to pitanje ne bude efikasno rješavalo, moguće je da će tenzije rasti, frustracije kod porodica koje su izgubile svoje najmilije će također rasti i postoji bojazan da sve to u jednom trenutku ne eskalira - kazala je Fazlić, na kraju još jednom naglašavajući izuzetnu važnost pronalaska nestalih u procesu pomirenja.