ŠOKANTNE TVRDNJE PROFESORA ZLATKA HADŽIDEDIĆA: "Milorad Dodik i Dragan Čović za svoje ideje imaju podršku Evropske unije..."

Dodaje kako je Evropska unija na pozicijama da treba još više oslabiti suverenitet države BiH, a ojačati kvazi suverenitet etničkih lidera i etničkih zajednica.

  • Politika

  • 12. Jun. 2022  12. Jun. 2022

  • 16

Uvodničar sesije Kruga 99 na temu "Realna pozicija BiH u internacionalnim relacijama", bio je Zlatko Hadžidedić, politolog, profesor međunarodnih odnosa.

Hadžidedić je istakao kako se događaji u Bosni i Hercegovini ne mogu nikako shvatiti bez dimenzije koja bi uključivala međunarodne odnose te sile koje djeluju na prostoru Balkana i Istočne Evrope.

Kaže da je ključ za razumijevanje odnosa prema Bosni i Hercegovini, Lisabonska konferencija iz februara 1992. godine, kada su lord Carrington i portugalski diplomata Cutileiro prvi put predložili podjelu BiH na etničke teritorije.

"U Lisabonu se pregovaralo, a niko nije upitao odakle te mape. Ja bih zaključio da se radi o obavještajnoj operaciji koja je došla izvana", kazao je Hadžidedić.

Lisabonskom konferencijom počelo međusobno prebrojavanje gdje ko živi i da li živi na pravoj teritoriji gdje će ko vladati i od tada počinju tenzije.

"Dok se nije vizualiziralo da postoje etničke većine na teritorijama i da se one mogu zaokružiti, i učiniti apsolutnim, nisu počele tenzije", pojašnjava Hadžidedić.

Hadžidedić smatra da se u Lisabonu razgovaralo kako da se ta etnička podjela ozvaniči i kako da to etnički lideri međusobno podijele

"Evropska zajednica je učinila nešto nezamislivo sa stanovništa političke i pravne teorije. Osnovni princip je da je suverentitet nedjeljiv i neprenosiv. U Lisabonu se suverenitet države BiH podijelio, a zatim prenijeti na trojicu etničkih lidera, njima su date etničke teritorije i dato im je da budu suvereni", stav je politologa Hadžidedića.

On smatra da je rat bio samo realizacija mapa iz Lisabona, protjerani su ili pobijeni oni koji nisu spadali na teritorije sa mapa u Lisabonu.

Upozorava kako je unutar evropskih struktura postojao vjerovatno jedan nacrt od 1980-ih ili početka 1990-ih o zaokruživanju velikodržavnih projekata Velike Srbije, Velike Albanije, Velike Hrvatske i Velike Bugarske, te da je za Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju bilo predviđeno da nestanu.

Dodaje kako je Evropska unija na pozicijama da treba još više oslabiti suverenitet države BiH, a ojačati kvazi suverenitet etničkih lidera i etničkih zajednica.

Smatra kako je ideja nagrađivanja Srbije jedna konstanta, još sa početka 19. stoljeća. Tada je postojala ideja da Srbija treba biti gospodar na Balkanu. Ta ideja se ne mijenja 200 godina, štagod Evropa da glumi te ideje su i dalje prisutne.

"Često se stvara slika da iza Srbije stoji Rusija, mi se moramo čuvati Rusije i poletit u zagrljaj Evropi. Rusija nije na Balkanu nikad bila pristuna, tj. prvi put je sada na određeni način prisutna kroz dogovor Merkel i Putina i uticaj u Srbiji", rekao je uvodničar sesije Kruga 99, Zlatko Hadžidedić.

Njegov stav je da opasnost dolazi sa one strane odakle nam već 200 godina isporučuju ideju kako bi nam nekakva Velika Srbija treba biti gospodar. Jugoslavija je stvarana sa idejom da to bude proširena Srbija. Komunisti su tu ideju sveli na razumnu mjeru i stvorili republike.

"Ideja etnički čistih teritorija je konstanta o čemu se mora voditi računa. Ne treba bezrezervno težiti EU koja ništa dobro nije donijela. Dolazila su neka sredstva, ali prije svega štetne ideje", kaže Hadžidedić o ulozi Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Upozorava i da Milorad Dodik i Dragan Čović za svoje ideje imaju podršku Evropske unije, jer da nije tako bili bi davno sklonjeni, ali da njihov opstanak znači da zadovoljavaju nečije interese.

Hadžidedić je zaključio da je jedini otpor je to da se zauzme stav kako se u Bosni i Hercegovini radi o suverenoj državi, te da se suverenitet vrati u ruke građana, a ne trčanje u zagrljaj Evrope koja je oduzela taj suverenitet još u Lisabonu.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 16

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...