Do 1.000 ukrajinskih boraca svaki dan strada na bojištu u Donbasu u istočnoj Ukrajini, od toga ih dnevno prosječno pogine od 200 do 500, s mnogo više ranjenih, rekao je u srijedu jedan ukrajinski visoki dužnosnik, a prenosi portal Axios.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 1. lipnja rekao je kako dnevno pogine od 60 do 100 njihovih vojnika kako je Rusija pojačala ofanzivu na regiju Donbas. Prema Davidu Arakhamiju, koji vodi pregovore s Rusijom i jedan je od najbližih savjetnika Zelenskog, taj broj poginulih značajno je narastao u posljednja dva tjedna.

Ukrajina je regrutirala milion svojih državljana i ima kapaciteta za regrutaciju još dva milijuna ljudi, rekao je Arakhamia, tako da ima ljudstva za nastavak borbe u Donbasu, gdje Rusija postupno osvaja teritorij.

General američke vojske Mark Milley u srijedu nije odgovorio na pitanje koliko Ukrajina dnevno gubi vojnika, pojašnjavajući da je to teško procijeniti, te da su prijašnja medijska izvješća od oko 100 ubijenih i 300 ranjenih dnevno bila u okviru njihovih procjena.

Milley je također rekao da je Rusija podnijela ogromne gubitke i da se Ukrajina učinkovito bori.

Ono što Ukrajini nedostaje, tvrdi pak Arakhamia, jest oružje i streljivo kako bi parirala Rusiji u "jednom od najvećih sukoba 21. stoljeća".

- Imamo ljude koji su obučeni za napad, za protunapad, ali za ovo nam je potrebno oružje – rekao je Arakhamia.

Dodao je kako je ukrajinska pregovaračka pozicija zapravo prilično slaba, te da zbog toga ne žele sjediti za pregovaračkim stolom ako su u toj poziciji.

- Moramo je na neki način preokrenuti, rekao je Arakhamia, naglašavajući potrebu za protuofanzivom kako bi ponovno vratili izgubljeni teritorij.

Arakhamia je istaknuo kako isporuke oružja sporo dolaze, iako je Biden potpisao paket vrijedan 40 milijardi dolara za pomoć Ukrajini u svibnju.

U međuvremenu, ukrajinski saveznici u Europi, počinju se fokusirati na obnavljanje vlastitih zaliha, a ne na naoružavanje Ukrajine, rekao je Arakhamija. Napomenuo je da njemačka vlada još uvijek oklijeva odobriti izvozne dozvole za naoružavanje Ukrajine, možda zbog "unutarnjeg straha" od Rusije.

Dok su formalni pregovori zamrznuti, Arakhamia je rekao da on i njegov tim razgovaraju telefonom sa svojim ruskim kolegama "jednom ili dvaput tjedno", iako "obje strane jasno shvaćaju da sada nema mjesta za pregovore."

Kazao je kako postoji zazor u domaćoj javnosti oko ideje o pregovorima s Rusijom nakon ratnih zločina u Buči i Mariupolju, ali je također istaknuo da će rat morati završiti "kompromisom".

Rekao je i da se snažno protive ideji razminiranja ukrajinskih crnomorskih luka u zamjenu za to da Rusija dopusti izvoz žitarica, jer ne bi bilo nikakvih jamstava da Rusija neće koristiti te koridore za napad s mora.

Ukrajinski pregovarač rekao je da na Rusiju u velikoj mjeri sankcije sada ne djeluju zbog visokih cijena nafte, ali će osjetiti pune učinke tih sankcija za tri ili četiri godine.

- Pitanje je hoćemo li mi još uvijek ovdje za tri ili četiri godine 'uživati u predstavi' – rekao je ukrajinski pregovarač.