"Mi želimo Srbiju uz nas, ali za to su nam potrebni jasni dokazi da ta zemlja dijeli naše vrijednosti, na primjer vladavinu prava i demokratiju, kao i da odbija rusku invaziju", poruka je Von der Leyen u intervjuu austrijskim dnevnicima „Wiener zeitung“ i „Kleine zeitung“.

Podvukla je da je vanjskopolitičko opredjeljenje kandidata veoma bitno.

„Naravno da očekujemo da svi vučemo istu stranu užeta“, podvukla je predsjednica EK.

Upitana koliko je Zapadni Balkan povezan sa statusom Ukrajine, i šta se može ponuditi tim zemljama, ona je ukazala da su gotovo sve zemlje Zapadnog Balkana na evropskom putu dalje od Ukrajine.

„Nadam se da ćemo naći rešenje, da ćemo konačno moći da ispunimo naše obećanje i početi pristupne pregovore. BiH, na primjer, može odmah stupiti u pristupne pregovore kada ispuni 14 glavnih tačaka. Bilo je mnogo napretka i tome treba odati priznanje“, rekla je ona.

Na pitanje koliko će trajati dok Ukrajina postane članica EU, Von der Leyen je ukazala da je pristupni proces vezan za napredak.

„U rukama je kandidata koliko brzo se kreću u postupku“, rekla je ona ukazujući da su Slovačka i Turska dobile status kandidata 1999, da je Slovačka preduzela sve da primijeni potrebne reforme, te je pet godina kasnije postala članica, a Turska je danas "udaljenija od članstva nego što je ikada bila".

Von der Leyen je prenijela da je stekla utisak da su ukrajinske vlasti visoko motivisane i građani ujedinjeni oko želje da pristupe EU.

„Žele potrebne reforme da primijene što prije. Predsjednik Volodimir Zelenski mi je rekao da bi oni to uradili i ako ne bi bilo riječi o članstvu, zato što je to dobro za zemlju i demokratiju. To je i jedan od razloga zašto smo preporučili Vijeću EU davanje statusa kandidata“, istakla je predsednica EK.

Na konstataciju da su mnogi mišljenja da EU ne može savladati prijem tako velike, siromašne zemlje, bez reformi, rekla je da Unija mora definisati koje preduslove želi da stvori za potencijalne nove runde proširenja, dodajući da je tu, na primjer, pitanje jednoglasnosti.

Na pitanje šta ako vlade ne dogovore status kandidata za Ukrajinu, Von der Leyen je izrazila uvjerenost da će biti pozitivne odluke.

Upitana za austrijski prijedlog reforme pristupnog procesa, ona je podsjetila da je tek prije dvije godine taj proces reformisan.

„Naš prijedlog su prihvatili parlament i Vijeće. Taj proces je modernizovan i ojačan. Sada imamo mogućnost kroz objedinjavanje postupaka da brže napredujemo, ili obratno, ako prepoznamo nazadovanje, da zatražimo preradu“, rekla je ona.

Na pitanje koliko je EU udaljena od sedmog paketa sankcija protiv Rusije, Von der Leyen je istakla da je Unija bila ekstremno jedinstvena i uspješna oko prvih šest paketa, koji koštaju nešto i samu Evropu, ali više koštaju Rusiju.

„Na primjer finansijski sektor. Ruska centralna banka mora skupo plaćati održavanje stabilnosti rublje. U privredi smo mnogo učnili u kontroli izvoza. Nedostajući dijelovi postaju u svim oblastima problem, ruski avioni ne mogu gotovo nigdje izvan zemlje slijetati, jer nedostaju sertifikati. Dijelovi nedostaju i u željezničkom saobraćaju, u autoindustriji nedostaju komponente. Sada moramo pogledati da nema rupa“, objasnila je ona.

Kada je riječ o energetici, prenijela je da EU ima planove za vanredne situacije za zimu, na kojima je radila od početka rata u Ukrajini.

“Trenutno je popunjenost naši skladišta gasa na 43 posto, a želimo da do zime bude na 80 procenata“, objasnila je ona.

Ukazala je da je cilj da se okonča zavisnost od ruskog gasa, što je i dio sporazuma sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom, ali i dogovor sa Izraelom, Egiptom, Norveškom i Azerbajdžanom.

Na pitanje da li je na stolu embargo na gas kao dalja sankcija protiv Rusije, Von der Leyen je izbjegla direktan odgovor.

„Mi smo na putu da postanemo nezavisni od Rusije. Ukupna potrošnja gasa u EU je u prvom kvartalu pala za devet posto. Ljudi razumiju koliko je važno i koliko je to povezano sa visokim cijenama. Ruske isporuke su smanjenje za 30 posto“, kazala je predsjednica EK.