EROL AVDOVIĆ ZA “SB”: “Dodik je jedan od političara zbog kojih nismo dobili kandidatski status, to ne umanjuje suodgovornost evropskih dužnosnika zaduženih za BiH”

"U više navrata smo svjedočili kako se u djelovima EU rasplamsavala gotovo rasistička ksenofobna retorika. A bosanski muslimani prozivani su za “bošnjački demografski oportunizam”. Zamislite, prigovarati nekom zato što ima više djece od vaše obitelji?! Pa to je grozno. Ili, upozoravati, da su Bosna i Hercegovina, Kosovo i Albanija zemlje koje će usred Evrope imati “islamsku većinu”. Kao to nije normalno, ili šta li? Pa šta je to ako ne islamofobija", kaže Avdović.

  • Politika

  • 25. Jun. 2022  25. Jun. 2022

  • 5

Lideri zemalja Evropske unije Ukrajini i Moldaviji su dodijeli kandidatski status. Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU 28. februara 2022. godine, četiri dana nakon početka ruske ofanzive. Zemlje Zapadnog Balkana su ostale kratkih rukava.

Evropsko vijeće je spremno dati status zemlje kandidata Bosni i Hercegovini nakon što se provede značajan broj reformi, navedeno je u zaključku Evropskog vijeća

Evropsko vijeće je pozdravilo politički dogovor koji su lideri Bosne i Hercegovine postigli 12. juna ove godine u Briselu, a koji je neophodan za stabilnost i puno funkcionisanje države.

Erol Avdović, bh. novinar koji izvještava iz New Yorka, za “Slobodnu Bosnu” kaže da nije iznenađen time što BiH nije dobila kandidatski status, ali jeste činjenicom da je Njemačka bila protiv toga.

“Dodik je svakako jedan od političara u BiH zbog kojih zemlja nije dobila kandidatski status. Međutim, to ne umanjuje suodgovornost međunarodne zajednice i prije svega evropskih dužnosnika zaduženih za Bosnu i Hercegovinu. Dakako, da su se stranci uplašili i mogućnosti, da bi dodjela kandidatskog statusa BiH - automatski bila iskorištena od strane aktuelnih vlastodržaca koji žele obnoviti svoju vlast na predstojećim izborima”, ističe Avdović.

Scholz će igrati važnu ulogu oko BiH

Zapadni Balkan je dobio šamar u Briselu, ni jedna zemlja regiona nije se pomjerila na putu ka EU. BiH nije ispunila tih 14 uslova. Da li ste iznenađeni što je na listi zemalja koje su se usprotivile kandidatskom statusu BiH i Njemačka?

Nisam iznenađen što Bosna i Hercegovina nije dobila kandidatski status. Ali jesam što se Njemačka usprotivila dodjeli statusa. Odluka Berlina da se usprotivi pokazuje da se Njemačka Olafa Scholza još traži – pokušava artikulirati svoj stav u okviru nove daleko agilnije politike prema BiH i Zapadnom Balkanu. Imali smo pravu žabokrečinu u koju je bila upala vlada Angele Merkel. Bivša kancelarka je pravila mnogo gore greške od ove njemačke - uvjetno rečeno apstinencije prema kandidatskom statusu BiH. Merkelova je na neki način kumovala pokušajima da se Aleksandar Vučić promovira u regionalnog lidera i dozvolila je da se “Otvoreni (zapravo zatvoreni) Balkan” izjednači u statusu s Berlinskim procesom što je bilo apsurdno. Upravo Njemačka treba pokazati više inicijative da zaživi eropski Berlinski proces regionalne saradnje. Mislim da će novi kancelar Scholz igrati takvu važnu i pozitivnu ulogu oko BiH u narednom periodu. I, da će iz Berlina biti više konkretnih prijedloga i inicijativa kako i šta zajednički raditi. Bundestag, njemački parlament u kome je sve više istinskog razumijevanja o Bosni, sigurno će davati ton svemu tome.

Šefik Džaferović i Olaf Scholz (Foto: Facebook)

Evropska komisija izvještaj o BiH će pripremiti do oktobra, nakon čega bi se po mišljenju premijera Slovenije Roberta Goloba moglo realnije ocijeniti kad bi BiH mogla dobiti status kandidata. Šta BiH čeka na jesen, odnosno do kraja godine?

Odbijanje kandidatskog statusa ne treba nikog posebno iznenaditi. Očekivalo se to. Vjerujem da Golob iskreno misli kada to govori u korist Bosne i Hercegovine. I da nije jedan od onih, koji bezobzirno i bez ikakve savjesti kradu skupo evropsko vrijeme za BiH. Njegove i druge prijateljske savjete treba shvatiti krajnje razborito u Sarajevu. Nikako ne pasivno – oslanjajući se na druge. To vrijeme, do jeseni, ili malo duže od tog roka – do kraja godine - treba potrošiti produktivno. Treba kroz bh. parlamentarnu proceduru provesti zadatu legislativu - nekoliko zakona.  Poznajući sve kočničare u BiH to opet neće biti lako. Zato, ako je Evropska komisija i uopće izvršna politika EU doista opredjeljena da pomogne BiH oko realizacije tih zakona i uopće odavno znanih 14 uvjeta onda treba formirati ad-hoc ekspertske grupe, koje će raditi mentorski s bh. vlastima po svakoj tački, ili uvietu - da se to realizira u dogledno vrijeme. A ne da se dopusti, da vrijeme ponovo iscuri i, da vlasti Bosne i Hercegovine ne urade domaću zadaću. Uzaludno ih je onda samo žestoko kritikovati za neobavljeni posao oko reformi. Jedino tako – zajedno – to se može raditi.

Za Moldaviju je Bosna i Hercegovina po mnogo čemu Skandinavija

Nakon što BiH nije dobila zeleno svjetlo u EU, napisali ste: “Dakle, ne smijem ni da pomislim: Nije valjda opet EU islamofobija u pitanju?”

Zapravo, smijem pomisliti: Prvo, uz sav dužni respekt – za Moldaviju je recimo Bosna i Hercegovina po mnogo čemu Skandinavija. Drugo, iako je u BiH još uvijek sigurnosni aspekat prioritetan zbog često najavljivanog secesionizma s poznatih adresa, nažalost uz pojačano djelovanje Zagreba i kontinuirano djelovanje Beograda i Moskve - i pored svega toga, BiH ipak nije država u kojoj bjesni rat kao u Ukrajini. U Bosni je situacija neusporedivo bolja. Ovdje je mir i mi govorimo o daljnjoj mirnodopskoj demokratizaciji zemlje. Da bi taj mir bio samodrživ, kao što jeste od Dejtona na ovamo – onda valja dati impetus ljudima, građanima, pripadnicima svih naroda u Bosni i Hercegovini, da se isplati raditi, da se to održi. Zato je nedodjeljeni kandidatski status BiH propuštena šansa i u svjetlu šire evropske sigurnosti. U tom kontekstu, u više navrata smo svjedočili kako se u djelovima EU rasplamsavala gotovo rasistička ksenofobna retorika. A bosanski muslimani prozivani su za “bošnjački demografski oportunizam”. Zamislite, prigovarati nekom zato što ima više djece od vaše obitelji?! Pa to je grozno. Ili, upozoravati, da su Bosna i Hercegovina, Kosovo i Albanija zemlje koje će usred Evrope imati “islamsku većinu”. Kao to nije normalno, ili šta li? Pa šta je to ako ne islamofobija. Uzimajući u obzir tu razinu predrasuda koja je otvoreno iskazivana proteklih mjeseci teško je pobjeći od crnih slutnji. Iako im se naravno ne treba predati. Ali, nažalost i to je ta – neka naša “evropska” perspektiva, ili politička dinamika koja se ne može zanemariti. Tu je, na koncu i politički sentiment jedne od vodećih zemalja u EU – Francuske – koja se pita. I, u kojoj je na parlamentarnim izborima ultra desnica Marie Le Penn dobila većinu. Oni su anti-NATO i protiv svakog proširenja Unije, pa će to neminovno utjecati na javni diskurs u EU. Predsjednik Macron će, radi mira u kući, u najmanju ruku vjerovatno postati još veći javni protivnik procesa proširenja.

Dodikov politički blizanac Čović najavljuje poltičku eskalaciju nakon izbora u oktobru

“Bosna i Hercegovina nikada neće ispuniti uslove ni za kandidatski status ni za članstvo u Evropskoj uniji, sve dok se HDZ-u i SNDS-u nekažnjeno dopuštaju blokade prilikom usvajanja reformskih zakona, jer takvo djelovanje prolazi bez sankcija”, izjavio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Vaš komentar?

To je zapravo odlična dijagnoza stanja, da ne kažem teške političke bolesti u Bosni i Hercegovini. Da bi vas dobronamjerni ljekari liječili - mora se prvo ispisati anamneza, bez obzira koliko je ona zastrašujuća. A jest zastrašujuće do koje mjere HDZ BiH i SNDS blokiraju rad institucija i povrh svega - radikaliziraju bh. političku scenu, umjesto da je politički emancipiraju. Nažalost, ni mnogim drugima nije “mahane” u tom pogledu. Tako je otvoreno “takmičenje” u lošim perspektivama po BiH, jer gospodin Dodik, bez obzira što često mjenja retoričku ambalažu ili se naizgled povlači, ipak ostaje kod secesije kao prijetećeg instrumenta svog ostanka na vlasti. S druge strane, njegov politički blizanac, gospodin Čović, već najavljuje poltičku eskalaciju nakon izbora u oktobru, također iz istih razloga. Nadam se da će pojedinci iz HDZ-a ii SNSD-a, ali i iz drugih partija, koji koče reforme iz vlastitih sebičnih razloga biti dalje sankcionisani. I, što je najvažnije, da će se oni koji ih sankcionišu – dakle predstavnici država i vlada ponašati u skladu s ozbiljnošću svojih sankcija. I da će paziti na sve detalje – uključujući i diplomatsk protokol; bez srdačnosti i rukovanja, molim. No, Istinsko zaustavljanje svih onih koji prave blokade i ruše BiH, moralo bi doći preko domaćeg pravosuđa. To bi bilo efikasnije od američkih sankcija  –  kada bi se uspješno procesuirale takve krivične radnje.

Dragan Čović i Milorad Dodik (Foto: Arhiv)

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, izjavio je da dio evropskih lidera BiH vidi kao koloniju, a ne kao partnera i zbog toga nije dobila kandidatski status. Da li je upravo Dodik jedan od razloga zašto nismo dobili kandidatski status, odnosno da  li je ključ za status kandidata i članstvo u EU promjena vlasti?

Gospodin Dodik se razmeće bombastičnim riječima koje njegovoj izbornoj bazi sugeriraju taj prilično kabadahijski mentalitet “nepokornosti”. A imamo više svjedočenja kako se on iza zatvorenih vrata ponaša prilično podanički prema međunarodnim medijatorima, koje kasnije proziva da su kolonijalni upravitelji, ili slično. On je svakako jedan od političara u BiH zbog kojih zemlja nije dobila kandidatski status. Međutim, to ne umanjuje suodgovornost međunarodne zajednice i prije svega evropskih dužnosnika zaduženih za Bosnu i Hercegovinu. Dakako, da su se stranci uplašili i mogućnosti, da bi dodjela kandidatskog statusa BiH - automatski bila iskorištena od strane aktuelnih vlastodržaca koji žele obnoviti svoju vlast na predstojećim izborima. S tog aspekta razumljiv je taj strah. Ali, stranci su krivi za to, jer oni godinama rade s tom vrstom političara – uglavnom etononacionalista – pravdajući to njihovim izbornim legitimitetom. Na koncu, negativni efekt je manji po bh.političare, a veći - zapravo najgori po sve građane Bosne i Hercegovine; njima se šalje poruka o bezizlaznosti bosanskog “pogrešnog kruga”. Time se, iako se to pripisuje samo domaćem faktoru, koji se opravdano kritikuje zbog iseljavanja iz BiH – na neki način opravdavaju, pa čak i podstiču personalne odluke mnogih pametnih, radnih, poštenih, ali razočaranih Bosanaca, da budu dio ogromnog egzodusa na Zapad.

BiH ima više šanse da brže uđe u NATO nego da postane članica EU

BiH je pozvana na NATO samit u Madridu 29. i 30. juna. Delegaciju će predvoditi ministar odbrane Sifet Podžić. Šta očekivati od ovog samita, nakon ovoga u Briselu?

To je najbolja vijest u svemu ovome. I dobro je da je ministar Podžić pozvan direktno od šefa Pentagona generala Loyda Austina prvo na pripremni sastanak u Briselu prošle sedmice, a onda na samit. Najveće NATO okupljanje će i ovaj put reafirmisati svoje tradicionalne vrijednosti i utvrditi revidirani strateški koncept, prvenstveno u kontekstu onoga što se događa u Ukrajini. Naravno bit će riječ o izvjesnim neslaganjima unutar Alijanse, stalnih čarki između Republike Turske i Grčke, te o novom članstvu. Za očekivati je prevazilaženje razlika i prijem Švedske i Finske, možda već do kraja ove godine. Odavno već najvažnije odluke NATO saveza imaju reperkusije po BiH i cjeli region. Od završetka hladnog rata u proteklih 30 godina, svake decenije se utvrđivao novi koncept i uvijek s nekim većim geostrateškim događajem u fokusu. Od skora, NATO više nije samo atlantska, već i šira globalna alijansa s interesima u Indo-Pacifiku, jer su to izdejstvovali Amerikanci. Kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, naša država ima više šanse da brže uđe u NATO nego da postane članica EU. Naravno i jedno i drugo je važno. No, to je redoslijed – prvo NATO, pa onda Evropska unija. Uz sve ostalo, ako pogledate standard, pa i brojčanost oružanih snaga, Bosna i Hercegovina je i spremnija za članstvo u ovoj vojnoj alijansi, nego što je po traženim kriterijumima spremna za EU. NATO samit u Madridu će potvrditi, da iako BiH još nije u članstvu alijanse, NATO će još više biti u Bosni i Hercegovini. I zbog Ukrajine naravno. 

(Razgovarala: Sanela GOJAK)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 5

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...