„Više puta ponovili smo da put Crne Gore u Evropsku Uniju nema alternativu. Pitanje Otvorenog Balkana je u stvari pitanje sa dosta nepoznatog. Vidimo da ni sve države u regionu ne podržavaju ovu inicijativu, a tu prije svega mislim na Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika, poslanik Bošnjačke stranke u Crnoj Gori Amer Smailović. 

Bošnjačka stranka, kako kaže, podržava da se unutar regiona dodatno povezujemo, smatrajući da to samo može da pospješi bilateralne odnose, ali da, prije svega, moramo voditi računa o našim interesima, prevashodno ekonomskim. 

„Ni tu nemamo jasnu sliku šta bi nam to pozitivno donio Otvoreni Balkan, dok s druge strane, neki stručnjaci upozoravaju da bi male ekonomije, poput naše, imale više štete nego koristi od jedne ovakve inicijative. U tom smislu, već smo javno kazali da nećemo dati bjanko podršku ovoj inicijativi, već želimo da čujemo još argumenata”, poručio je Smailović. 

Jedno od pitanja oko kojeg članovi Vlade nisu saglasni je i Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. 

Smailović ističe da Bošnjačka stranka podržava da se pravno uobliči odnos države sa vjerskim zajednicama, te da je potpuno legitimno da svi ugovori budu transparentni. 

“Tu ne smije biti ništa što je skriveno od javnosti. Vjerujem da će Vlada, u skladu sa Ustavom, štiteći prije svega ustavne odredbe, doći do konsenzusa i dogovora sa svim vjerskim zajednicima koje su zainteresovane, u vezi uređenja odnosa”, poručuje Smailović. 

Abazović da otvori pitanje tretmana Srbije prema CG poslanicima 

Komentarišući zadržavanje poslanika parlamenta Crne Gore na graničnim prelazima države Srbije, sa čim se i lično ponovo prošle sedmice suočio, ono se, ističe on, dešava u kontinuitetu posljednjih godinu odnosno od dana kada je u Skupštini usvojena Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. 

“Nakon toga, ako uzmemo u obzir izjave Aleksandra Vulina, odmah nakon usvajanja rezolucije, da svi koji su glasali za rezoluciju nisu dobrodošli u Srbiju i da će njegov prijedlog biti čak da se zabrani ulazak, možemo lako zaključiti o kakvoj politici je riječ. Naime, ovo je i za EU, ali i za cijeli svijet koji baštini demokratiju, poruka koja govori da i ako Evropski parlament podržava odluku koju smo donijeli, i ako američki Senat isto čini, postoji neko ko sjedi u vladi susjedne države i prijeti da će za izgovorenu riječ, potez ili glasanje uzvratiti određenim sankcijama”, ističe Smailović.

Vulinovo „obećanje“ je, kako dodaje, nažalost i primijenjeno, pa danas 2/3 poslanika parlamenta Crne Gore prolazi kroz maltretiranja pri ulasku u Srbiju.

„Pitanje je kakvu poruku vlasti Srbije šalju time što bespotrebno zadržavaju i detaljno pretresaju poslanike, pa čak i kada putuju sa porodicama i djecom od dvije godine? Da li je to poruka da, kao nezavisna država, nemamo pravo na svoje odluke ili pak pokušavaju da sakriju jedan vid odgovornosti u tom vremenu”, pita Smailović.