MACRON IZAŠAO SA PRIJEDLOGOM KOJI JE ŠOKIRAO EKONOMISTE: "To bi izazvalo energetski rat, to nam sad ne treba!"

Najglasniji pobornici kapitalizma, slobodnog tržišta i međunarodne trgovine odrekli su se temeljnih načela otvorenog tržišta, piše Politico.eu. Sada preuzimaju upravo onu vrstu šeme fiksiranja cijena protiv koje je bogati svijet dugo držao predavanja siromašnijim zemljama.

  • Ekonomija

  • 28. Jun. 2022  28. Jun. 2022

  • 2

Ovih dana medijske stupce pune izvještaji sa samita u Njemačkoj na kojem su se sastale vodeće ekonomske sile G7 – Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Kanada, SAD, Japan. Raspravljalo se o ograničenju cijena na rusku naftu i velikim finansijskim izdvajanjima radi suzbijanja prehrambene krize. Francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je kontrolu cijena nafte u svijetu, no nije naišao na odobravanja ekonomista. 

Cilj je između ostalog bio pronaći način kako smanjiti prihode kojima se finansira rat ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, te pronalazak rješenja za suzbijanje inflacije.

No francuski predsjednik Emmanuel Macron smatra da takva 'ciljana manipulacija tržišta' nije način, javlja Politico.eu, stoga je u ponedjeljak predstavio alternativu – svjetsku gornju granicu cijena nafte koja bi zahtijevala saradnju velikih dobavljača, uključujući zemlje poput Saudijske Arabije i Nigerije koje pripadaju kartelu proizvođača OPEC-a.

Zvaničnik Elyséea rekao je da je ideja koju Francuska podržava 'umjerenost cijena kroz bolju tržišnu ravnotežu, što potencijalno podrazumijeva povećanje proizvodnje, a što se mora učiniti na usklađen način s glavnim kupcima i zemljama proizvođačima'.

Njemačka je skeptično reagirala na francusku ideju, bojeći se da bi takav instrument mogao izazvati umjetno stvorene nestašice. Bilo je nejasno kako će francuski pristup vođen pregovorima uvjeriti vladajuće proizvođače nafte da otvore 'pipe'. Problematično je i što je OPEC već pristao pumpati još gotovo 650.000 barela dnevno u julu i augustu, ali to nije umanjilo strahove tržišta da inflacija potaknuta energetskom krizom sada izmiče kontroli.

Zvaničnik EU rekao je da je Bruxelles uvijek bio spreman razmotriti ideje francuskog predsjednika. Pojasnio je poentu prijedloga – ako postoji ograničenje, to treba primijeniti globalno, no istaknuo je da s Francuzima treba detaljnije raspraviti na što su tačno mislili.

Najglasniji pobornici kapitalizma, slobodnog tržišta i međunarodne trgovine odrekli su se temeljnih načela otvorenog tržišta, piše Politico.eu. Sada preuzimaju upravo onu vrstu sheme fiksiranja cijena protiv koje je bogati svijet dugo držao predavanja siromašnijim zemljama.

Neki su ekonomisti otvoreno predvidjeli katastrofu

'Ne vidim kako to može funkcionirati jer bi ovo bio konfrontacijski potez na koji bi proizvođači mogli reagirati smanjenjem proizvodnje. Takav energetski rat nam sada ne treba', rekla je Simone Tagliapietra, energetska analitičarka u Bruegel think tanku u Bruxellesu.

Bivši kanadski premijer Pierre Trudeau, čiji je sin Justin, sadašnji premijer, učestvovao na G7 sastanku, bio je među onima koji su uveli ograničenja cijena kako bi zaustavili inflacijsko-energetsku krizu 70-ih godina prošlog stoljeća.

'Ovaj smo film već vidjeli, ranih 1970-ih, tokom posljednjeg napada inflacije pogoršane prvom naftnom krizom. Vlade G7 u različitim su se trenucima miješale u ono što naši američki prijatelji nazivaju 'magijom tržišta'. Imali smo kontrolu cijena pod ocem sadašnjeg kanadskog premijera', rekao je John J. Kirton, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Torontu, direktor grupe za istraživanje G7.

Pierre Trudeau je pobijedio na izborima ismijavajući protivnika zbog predlaganja kontrole cijena, da bi potom Trudeau preuzeo dužnost i sam uveo takve mjere.

Kirton je ustvrdio da bi lideri najprije trebali shvatiti problem koji pokušavaju riješiti.

'Ako je problem inflacija, onda je prvo pitanje u kojoj je mjeri to uzrokovano prekomjernom potražnjom ili nedovoljnom opskrbom – a ako je nedovoljna ponuda, je li to šteta u lancu opskrbe koju je napravio COVID i brojne ostalo stvari?' upitao je Kirton te dodao da kontrola cijena općenito ne pomaže puno, te da je u slučaju pretjerane potražnje centralna banka prva linija obrane.

Što je s klimatskim promjenama?

Ako čelnici G7 koriste gornju granicu u sprezi s oslobađanjem velikih količina iz svojih strateških rezervi, tada bi mogli prodati novu zalihu nafte po nižim cijenama. Ali čak bi i ta strategija imala potencijalnu političku cijenu jer se njome odmiču od dosadašnje borbe protiv klimatskih promjena.

'Čak i ako koristite više svoje strateške rezerve nafte, ili pričekate s Venezuelom, Iranom i Libijom kako biste dobili još njihovih zaliha, posljednja stvar koju G7 želi je dati zeleno svjetlo korištenju više fosilnih goriva, većoj emisiji stakleničkih plinova', upozorio je Kirton.

Stormy-Annika Mildner, direktorica njemačkog instituta Aspen i bivša šefica odjela za vanjsku trgovinsku politiku u Federaciji njemačke industrije, ustvrdila je da bi ograničenje cijena koje je predložio G7 bilo od male pomoći ako Kina i Indija ne budu sarađivale. Rekla da je ostaje nejasno hoće li zemlje u razvoju vidjeti dovoljno poticaja za pomoć, jer 'u tim zahtjevima i prijedlozima mora biti koristi i za njih'.

'Nisam sigurna hoće li to uspjeti ako neki od najvećih potrošača na svjetskim tržištima ne budu dio ovoga, poput Indije. Moglo bi imati utjecaja ako se pridruže EU, Japan, SAD, neke druge veće zemlje. Ali Indija mora biti dio toga kako bi imala dovoljno na raspolaganju da prijeđe iz tržišta prodavača u tržište kupaca', rekla je Mildner.

Loš tajming?

'Rusija još uvijek prodaje puno plina i nafte, a prihodi joj rastu od prodaje jer je cijena porasla i sve je veća nestašica na tržištima. Dakle, njeni prihodi rastu, trgovinski saldo i tekući računi se poboljšavaju, sve više novca dolazi i Rusija to može iskoristiti za financiranje rata. To je kontraproduktivno u odnosu na ono što bi sankcije trebale postići', naglasila je te dodala da će se ruski BDP ove godine smanjiti za osam posto, no to i dalje ne oslabljuje državu dovoljno da se osigura učinkovitost sankcija.

'Ideja je udružiti snage, snage kupaca. Kad bi cijene ponovno padale, to bi bilo dobro iz unutarnjih razloga u zemljama G7, za stanovništvo koje trpi visoke cijene hrane i energije. To bi također smanjilo finansijske tokove u Rusiju', rekla je Mildner i istaknula kontradikciju između snižavanja cijena nafte i poruke G7 o klimatskim promjenama. Pozvala je na oprez jer uplitanje može imati nepredvidive rezultate i narušiti tržišta.

Profesor Kirton smatra da je možda najveća mana u Macronovu prijedlogu loš tajming – odustajanje od plana za globalnu kontrolu cijena dan prije nego što čelnici G7 trebaju izdati svoje posljednje saopćenje, dok su pod pritiskom da završe svoje razgovore i odlete u Madrid na samit NATO-a. Osvrnuvši se na Macronov prijedlog, ustvrdio je da bi kontrola cijena nafte postavila potencijalno opasan presedan u vrijeme rastuće inflacije u svim sektorima.

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...