Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da realno govoreći prostor zapadnog Balkana pripada Evropskoj uniji i treba da bude u nju integrisan, te da nije dovoljno samo optuživati jedne, a ne prihvatiti činjenicu da EU nije pokazala fleksibilnost i da je opteretila taj proces traženjem nemogućeg.

Na pitanje Srne da prokomentariše optužbe koje je njemački ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock iznijela protiv Republike Srpske, Cvijanovićeva je rekla da kao po nekom ustaljenom klišeu i tu vidimo mnogo netačnih teza.

– Prvo, Republika Srpska ne radi na otcjepljenju. Tačno je da njene institucije rade na očuvanju one autonomije i nadležnosti kojima po Ustavu raspolažu. Priča o separatistima je inače izmišljena da bi služila kao pokriće za intervencionizam stranog faktora i izgovor za djelovanje stranaca umjesto domaćih institucija, a ovdje i kao izgovor za nedodjeljivanje kandidatskog statusa BiH. Da nije to, bilo bi nešto drugo -naglasila je.

Što se tiče uticaja nekih od pobrojanih Rusije, Kine, može se slobodno reći i Turske, rekla je Cvijanovićeva, ako ga ima onda je i to rezultat rigidnog pristupa Evropske unije u prethodnih 20-30 godina i propuštenih šansi.

– Nije dovoljno samo reći da postoji evropska perspektiva, a onda zalediti evropski put svake od tih zemalja zapadnog Balkana postavljanjem zahtjeva koji zadiru u srž nesređenih odnosa. U BiH se traži centralizacija i ustavna reorganizacija bez ustavnih izmjena koje imaju podršku sva tri naroda. Bilo bi logičnije da je ovdje EU pomagala na jačanju unutrašnjeg povjerenja umjesto svrstavanja na jednu stranu i etiketiranja krivaca – ukazala je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da nije BiH najtragičniji primjer.

– Nepravedni odnos EU se najjasnije vidi na primjeru Sjeverne Makedonije, koja je prva na zapadnom Balkanu potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a već 17 godina u statusu kandidata čeka da dobije datum za pregovore, a ispunila je sve, čak promijenila i naziv države. Tamo nema, kako vole da kažu, separatista, pa čemu onda tolika nepravda prema toj državi – upitala je ona.

Cvijanovićeva je naglasila da realno govoreći ovaj prostor pripada Evropskoj uniji i treba da bude u nju integrisan iz raznih razloga – ekonomskih, socijalnih, političkih i bezbjednosnih.

– Ono što se promijenilo u razmišljanju i vlada i građana zemalja regije jeste da se ulazak u EU ne doživljava više kao neka nagrada, već kao racionalna potreba ili logičan slijed stvari. Mislim da bi pomoglo kad bi i članice EU počele tako da razmišljaju da to nije nagrada već nešto što je u obostranom interesu – i njihovom i našem – zaključila je Cvijanović.