Dogodili se na izborima 2. oktobra da Željko Komšić ponovno bude izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, njegov izbor mogao bi poništiti Ustavni sud BiH, kao protuustavan, piše mostarski portal "HMS", pod kontrolom HDZ-a Dragana Čovića, pozivajući se na neimenovane pravne stručnjake.  

Jedan od sugovornika koji je za "HMS" govorio pod uvjetom anonimnosti, kaže kako je, sasvim izvjesno da će Centralna izborna komisija potvrditi Komšićev izbor ukoliko on dobije više glasova od kandidatknje HNS-a Borjane Krišto, “bez obzira što će to biti gotovo stopostotno bošnjački glasovi”. No, tu prvostupanjsku odluku u drugom stupnju, ukoliko se uputi žalba razmatra i pravosnažno potvrđuje ili poništava Sud BiH. Ukoliko i Sud BiH potvrdi odluku CIK-a postoji još jedan pravni lijek, napominje sugovornik HMS-a - žalba Ustavnom sudu BiH. 

"Ukoliko bude poštivao vlastitu presudu u predmetu Ljubić, a morao bi, Ustavni sud BiH morat će poništiti izbor Željka Komšića, ukoliko mu se predoče vjerodostojni makar i neizravni dokazi, a to nije teško osigurati, da je on za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran bošnjačkim glasovima, kaže anonimni pravni stručnjak. 

Sagovornik mostarskog portal ukazuje da se presuda u predmetu Ljubić ne odnosi samo na Dom naroda Parlamenta FBiH, već, kako to i u presudi stoji, i na sve druge “administrativno političke razine”, te da se njome nalaže osiguranje legitimnog predstavlja konstitutivnih naroda, u institucijama koje su po Ustavu za to namijenjene, a to su, uz domove naroda i Predsjedništvo BiH. 

"Ukoliko bi Željko Komšić i na oktobarskim izborima bio izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a CIK BiH i Sud BiH potvrdili takav izbor kao zakonit, neizostavno treba uputiti apeleciju Ustavnom sudu BiH, jer je iz obrazloženja presude Ljubić nedvojbeno da je njegov izbor protuustavan a to znači i nelegalan", ističe izvor HMS-a. 

Sagovornik Hrvatskog Medijskog Servisa napominje kako žalbu Ustavnom sudu BiH treba uputiti i na eventualnu potvrdu izbora izaslanika u hrvatski klub Doma naroda, onih izaslanika koji budu izabrani dominantno bošnjačkim glasovima u kantonalne skupštine, a odatle u hrvatski klub Federalnog doma naroda. 

"Pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa, izričito je navedeno u presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić. Iz ovog je jasno da bi izbor izaslanika u hrvatski klub izabranih glasovima Bošnjaka bio suprotan presudi Ustavnog suda BiH, tj protuustavan. Ustavni sud BiH dužan je štititi Ustav BiH, i postupati i prema vlastitim presudama, a presude Ustavnog suda, to je općepoznata stvar, su sastavni dio Ustava", kaže sugovornik HMS-a. 

Upitan kako to da Ustavni sud BiH nije nakon izbora 2018. poništio izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor izaslanika u hrvatski klub izabranih glasovima Bošnjaka, sugovornik HMS-a kratko odgovara: "Pa niko se nije žalio Ustavnom sudu".