Stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini je viša od 30 posto, dok nam istovremeno nedostaje 30 hiljada radnika.

Poslodavci pak traže uvoz radne snage i zahtijevaju povećanje kvota radnih dozvola. U protivnom, kažu, bh. privreda biće u opasnosti.

Odlazak radno sposobnog stanovništva i dolazak stranih radnika, trenutna je slika Bosne i Hercegovine. Savjet ministara, ni nakon dvije godine, nije definisao kvote radnih dozvola za inostrane radnike. Neophodno je pojednostavljenje procesa i 30 hiljada radnika, kažu poslodavci.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH kaže: "Vjerujem da bi Bosna i Hercegovina mogla vrlo brzo sigurno 30tak hiljada radnika uvesti u nekom kratkom vremenu. Mislim da je to približna cifra koja nedostaje za jedno normalno funkcionisanje bh. ekonomije".

Ako je rekordan broj zaposlenih zabilježen u martu u Republici Srpskoj, potreba za radnicima i dalje je prisutna. Naročito u građevinarstvu, ugostiteljstvu i poljoprivredi.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banja Luka kaže: "Mi ćemo ovih dana izaći sa određenim prijedlozima prema Vladi Republike Srpske da se kod nas kreiraju određena zakonska rješenja, kako bi omogućila da se sezonski radnici u periodu od 3 do 6 mjeseci u oblastima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva angažuju na taj vremenski period".

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS ističe: "Indija, Bangladeš i Nepal, i ima dosta radnika iz Turske i Albanije. Ne možemo reći odakle je većina, ali to je ono što će se dešavati u idućem periodu, tražiće se koje su to zemlje iz kojih dolazi kvalitetnija radna snaga".

A dok poslodavci žele zaposliti strane radnike, stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini dostiže 30 posto.

"Ovih dana svjedočimo najavama poslodavaca kako će uvoziti radnu snagu i kako su spremni da radnicima iz drugih zemalja daju platu od 1.000 eura i da im obezbijede smještaj. Odgovorno tvrdim da bilo kojem radniku u ovom trenutku ponudite platu od 1.000 eura, da uopće ne bi razmišljao da ode iz Bosne i Hercegovine”, kaže Lejla Čaušević, Savez samostalnih sindikata BiH.

U Republici Srpskoj procedura je pojednostavljena. Potrebno je 15 dana da bi nadležne institucije dale zeleno svjetlo. U Federaciji proces zapošljavanja stranaca traje skoro pola godine. Ako se ne usaglasi na nivou cijele države, bh privreda je u opasnosti.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH kaže: "Pojavit će se crno tržište. Druga stvar, mislim da će se morati ova regulativa izjednačiti sa Republikom Srpskom. Ukoliko RS liberalizira ili bude jednostavnija procedura, što je već danas slučaj, onda će jednostavno se preliti ta radna snaga, pa će preko Republike Srpske radnici dolaziti i raditi u cijeloj državi.”

Sve ukazuje na to da je bh. privreda već u opasnosti. Iako je blizu velikih tržišta, strani investitori i dalje su nepovjerljivi. Domaćih, nema dovoljno.

Bosna i Hercegovina mora imati novi val investicija i u infrastrukturu, javne radove, ali i u privatnom sektoru, a to može samo doći iz zapadnoevropskih zemalja. To znači, kao posljedica brže integracije približavanja EU. Bez toga će Bosna i Hercegovina, nažalost stagnirati u ekonomskom smislu”, mišljenja je ekonomista Damir Novotny.

Dok se čeka da Vijeće ministara utvrdi godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranih radnika, zemlje regiona su to pitanje riješile. Upravo tamo, hiljade državljana Bosne i Hercegovine pronalazi posao.