Austrijski list Der Standard također je pisao o najavama da će visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuti izmjene nacionalnog Izbornog zakona što bi zapravo ispunilo zahtjeve HDZ-a koji već neko vrijeme traži izmjene njegovih odredbi.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt razmatra izmjenu izbornog zakona svojim bonskim ovlastima.

Ovom promjenom bi izašao u susret željama hrvatskih političara poput nacionalističkog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji je nedavno pozvao Schmidta da promijeni Izborni zakon po zamisli hrvatskih političara u BiH i Hrvatskoj, istaknuto je u analizi novinarke Adelheid Wolfl.

Wolfl smatra da je politički cilj MIlanovića i onih bliskih njemu, spriječiti formiranje vlasti u Federaciji bez najjače hrvatske nacionalističke stranke HDZ-a, što se u prošlosti događalo. Bh. HDZ, sestrinska stranka vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj stoga je posljednjih mjeseci kroz brojne političke intervencije i pregovore sa EU i SAD-om pokušavao ostvariti svoje ciljeve u bh. parlamentu, ali za to nije bilo većine.

Sada je pritisak na Schmidta očito pojačan kako bi se on, prema tumačenju brojnih analitičara i političkih aktera povinovao zahtjevima HDZ-a korištenjem bonskih ovlasti.

"Otključavanje Federacije BiH"

Prema pisanju medija, Schmidt bi s jedne strane mogao uvesti tehničke izmjene zakona kako bi se u budućnosti izbjegla izborna manipulacija, ali se s druge strane razmatra nova definicija formule za "deblokiranje Federacije".

Dom naroda, drugi dom u parlamentu Federacije, ključan je da HDZ osigura svoju vlast, jer ima ovlasti veta koje HDZ može koristiti za blokiranje zakonodavnih projekata. Izmjenom izbornog zakona sada se očito želi osigurati da oni kantoni u kojima je HDZ posebno jak dobiju više glasačke moći. Riječ je o formuli koja je ranije također bila diskreciona ovlast izborne komisije.

 

Diskreciono pravo izborne komisije

Ustavni pravnik iz Graza i stručnjak za Bosnu i Hercegovinu Josef Marko objašnjava da je izborna komisija ranije mogla sama odlučiti da, na primjer, nijedan hrvatski poslanik ne može biti delegiran iz jednog od deset kantona jer je broj glasova za to nije bio dovoljan pa se dodatni hrvatski kandidat delegira iz drugog kantona. Ovo diskreciono pravo mogućnosti kompenzacionih mandata sada bi moglo biti ukinuto potencijalnom odlukom Schmidta.

"Ako to od početka odredite zakonom, diskrecija je eliminisana", rekao je Marko za Standard.

"Međutim, nakon svakog popisa morate prilagoditi formulu, jer mora postojati proporcionalna veza između popisa i mandata, ali bezobrazluk je ovaj proces nazivati ​​deblokadom, jer blokatori su upravo oni koji traže deblokadu", objašnjava Marko, podsjećajući na ulogu HDZ-a.

Poremećen pluralizam

 

Marko također smatra da bi ovakva odluka visokog predstavnika mogla ozbiljno narušiti ili čak eliminirati pluralizam između različitih hrvatskih interesa koji prevladavaju u različitim dijelovima zemlje jer bi novi propis vodio ka kvazimonopolu jedne stranke, odnosno HDZ-a.

Iznad svega, kritikuje se da bi Schmidt promijenio Izborni zakon tako neposredno prije izbora 2. oktobra. S druge strane, tvrdi se da bi izmjena izbornih formula koja odgovara HDZ-u trebala stupiti na snagu tek nakon izbora. Međutim, Marko upozorava na delegitimizaciju izbora kroz promjene neposredno prije glasanja.

"Izgleda kao popuštanje pred zahtjevima koji bi se mogli protumačiti kao manipulacija", istakao je.

 

HDZ je proteklih mjeseci već dao prijedlog za uvođenje reorganizacije izbornih jedinica kako bi maksimizirali vlastite šanse za uspjeh, što podsjeća na gerrymandering poznat u SAD-u.

Vijeće za implementaciju mira

U svakom slučaju, Vijeće za implementaciju mira, tijelo vlada odgovornih za Visokog predstavnika, sastalo se u utorak kako bi razgovaralo o prijedlozima za izmjenu Izbornog zakona, no nije postignut dogovor u tijelu koje uključuje i SAD i Njemačku.

Prema diplomatama, Hrvatska je ranije tražila od SAD-a da rade sa Schmidtom na promjeni izbornog zakona. SAD, zauzvrat, imaju interes da prodaju vojnu opremu Hrvatskoj i da zemlju čvrsto drže na proameričkom kursu.

Osim toga, u Washingtonu postoji jaka struja mišljenja koja želi postići dogovor između najjačih hrvatskih i najjačih bošnjačkih stranaka, HDZ-a i SDA, na osnovu Washingtonskog sporazuma iz 1994. godine slijedeći Schmidtovu inicijativu. Za SDA se čini posebno atraktivnim ograničavanje mogućnosti veta u Domu naroda, što bi očito također moglo biti dio dogovora.

Nejasno je da li će Schmidt zaista koristiti bonske ovlasti. Nedavno je presretnut razgovor prema kojem bi moglo doći do nasilnih nereda u Hercegovini i proglašenja "trećeg entiteta", odnosno posebnog dijela zemlje, ako se izborni zakon ne promijeni u skladu sa zahtjevima HDZ-a.