Nevladina organizacija "Documenta" iz Zagreba uputila je protest jer je Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, unaprijedio generala kojem se sudi za ratne zločine nad Srbima.

"Documenta" je na svojoj stranici objavila protest nakon što je Milanović u srijedu dodijelio počasni čin brigadnog generala Đuri Matuzoviću, jednom od komandanata Hrvatskog vijeća odbrane, kojeg Tužilaštvo BiH tereti za ratne zločine.

Podsjećanja radi, Tužilaštvo BiH podiglo je 30. decembra 2016. optužnicu protiv: Đure Matuzovića, Ive Oršolića, Tade Oršolića, Marka Dominkovića, Jose Nedića, Marka Blažanovića, Mate Živkovića, Ante Živkovića i Stjepe Đurića.

U "Documenti" navode da su optuženi da su od druge polovine aprila 1992. do jula 1993. godine, za vrijeme rata na širem području Orašja, kao pripadnici vojnih i policijskih struktura i stražara u logorima i zarobljeničkim centrima, Srednjoškolskom centru u Orašju i Osnovnoj školi 'Donja Mahala', počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti sa područja Orašja i okoline.

"Odlukom o dodjeli počasnog čina predsjednik Republike Hrvatske omalovažava rad pravosuđa susjedne zemlje i uznemirava preživjele žrtve", navode u "Documenti".

Suđenje pred Sudom BiH, kako podsjećaju, počelo je u avgustu 2017, a svjedočilo je više od stotinu svjedoka.

Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS, kaže da dodjela odlikovanja ili unapređenja za lica koja su optužena za najteže vrste zločina, predstavlja provokaciju i poniženje za žrtve i porodice žrtava.

On kaže da je u ovom slučaju krivična prijava podnesena još 1994. godine i da je njom obuhvaćeno, osim Matuzovića, još 66 osoba za zločine nad Srbima, i to za ubistva, mučenje, nečovječno postupanje, silovanje, zastrašivanje, prisiljavanje na prinudni rad, izgladnjivanje, pljačkanje i uništavanje imovine.

"Ovo je velika uvreda za žrtve koje su na području Orašja osjetile sve strahote Matuzovića i ostalih lica koja su optužnici. Potpuno je nevjerovatno da Hrvatska za ovakva krivična djela daje unapređenja ili bilo koje druge privilegije i pogodnosti. Međutim, to ne treba da nas čudi jer znamo da je hrvatska Vlada donijela odluku da neće postupati po optužnicama koje oni nazivaju montiranim iz BiH za ratne zločine koje su počinili Hrvati ili hrvatski državljani", kaže Kojić.

On apeluje na predsjednika Milanovića da povuče ovu odluku i time, kako kaže, pokaže dobru volju da se omogući njegovanje suživota i pomirenje.

Majda Behrem Stojanov, direktorica USAID-ovog projekta izgradnje mira "PRO-Budućnost", za "Nezavisne" kaže da nikada nije dobro kada se donose jednostrana rješenja ili odluke koje na bilo koji način vrijeđaju žrtve. Cilj projekta 'PRO-Budućnost' je, kako je istakla, da se ovakve teme otvaraju na način da ne prave dalje podjele, nego da idu ka približavanju stavova.

"Mi kroz 'PRO-Budućnost' nastojimo educirati, razbijati strahove jednih od drugih, te ohrabrivati na poteze koji doprinose pomirenju.  Devetogodišnje iskustvo nam je pokazalo da na lokalnom planu taj princip djeluje - ljudi svojim pozitivnim praksama, aktivnostima koje su bazirane na onome što im je zajedničko, a ne onome oko čega se ne slažu - pokazuju da možemo živjeti svi zajedno, vrlo dobro funkcionisati i stvarati društvena dobra", kaže ona.

"Mediji, institucije i javne ličnosti treba  da se okrenu toj pozitivnoj strani, da ne potenciraju toliko samo ono što je loše, što je sjeme razdora i time dodatno zaoštravaju situaciju. Evo imamo primjer promjene naziva ulica u Mostaru - napravljen je prvi korak. Možda on nije najbolji, svakako nije konačan, ali je pomak kakav nismo imali 27 godina. I na njega treba drugi da se naslanjaju - da ga slijede i Sarajevo i Banjaluka", dodaje ona.