AKADEMIK SLAVO KUKIĆ ZA „SB“: Nakon Schmidtove odluke Čović može odmah otvoriti šampanjac, Krišto nema šanse protiv Komšića, Mijatović će sve promijeniti u RS-u…

"Carski rez je moguće očekivati samo u slučaju da dođe do promjene vlasti, a time i bosanskohercegovačke političke paradigme – ili, ne dogodi li se to, onda intervencijom svjetskih centara moći", kazao je Kukić.

  • Politika

  • 23. Jul. 2022  23. Jul. 2022

  • 2

Akademik Slavo Kukić govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o akutualnom političkom trenutku, nametanju Izbornog zakona od strane visokog predstavnika Chrstiana Schmidta, te otkrio kakve rezultate očekuje na predstojećim Općim izborima u BiH.

Kako ocjenjujete reakcije bh. političara nakon što je u javnost procurio neslužbeni dokument kojim visoki predstavnik Schmidt navodno želi nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH?

-Ništa neočekivano. Schmidtovom odlukom su nezadovoljne jedino partije građanskoga političkog spektra. Njima je jasno da tom odlukom BiH pravi još jedan korak prema svojoj disoluciji. No, jasno im je i da, ako do toga i ne dođe, u takvoj BiH za njih nema mjesta. I u tim detaljima, a i činjenici da bi Schmidtova odluka dovela do daljeg demografskog pražnjenja zemlje, je razlog zašto je, recimo, lider SDP-a izričiti da će se za evropsku BiH i njezinu evropsku budućnost boriti svim mogućim sredstvima pa, zatreba li, i izlaskom na ulice.

Što se, pak, vladajućih tiče, Schmidtova odluka pred izbore bitno povećava njihove šanse da ovu zemlju nastavljaju upropaštavati i slijedeće četiri godine. A njihove prve reakcije upozoravaju da baš i nisu razočarani onim što bi Schmidt, eventualno, mogao učiniti.

Dragan Čović je, ako su informacije o sadržaju dviju Schmidtovih odluka točne, dobio što je htio – vlast nad BiH dok je živ. Istina, dijelom mu je ograničena mogućnost sistemskih blokada zbog reduciranja pitanja koja se odnose na vitalni nacionalni interes, način izbora sudaca Ustavnog suda Federacije, onemogućavanje blokada u formiranju federalne vlade i slično. Ali, sve to je irelevantno u odnosu na ono što je dobio – ograničavanje mogućnosti izbora u Dom naroda iz područja koja su svedena ispod 3% pripadnika jednog od naroda, ignoriranje daytonske obveze pozivanja na popise iz 1991. godine do potpune realizacije Aneksa 7 te, na koncu, način na koji se biraju predsjednik i dopredsjednici Federacije.

Mogućom Schmidtovom odlukom, potom, bez obzira što javno govori, nezadovoljan nije ni Milorad Dodik. Naprotiv, njemu je sve ovo poslužilo da ponovo lobira za treći entitet kao mjeru koja, tako on tvrdi, može spasiti BiH. Iako, priča ima potpuno suprotan predznak. S trećim entitetom se povećavaju njegove šanse da se približi barem jedan korak do vlastitog cilja – secesije RS-a iz BiH.

Na koncu, nešto ne vidim da se specijalno odlučno najavljenim Schmidovim mjerama suprotstavlja i Izetbegović. Koliko god govorio kako one nisu u interesu BiH, način na koji to čini ga odaje. Jedino Schmidt ovako pogrešnim potezima može gubitka vlasti spasiti i njega i SDA. Jer, od sada će i on i SDA, a i Islamska zajednica, homogenizaciju bošnjačkog biračkog tijela temeljiti na uroti svijeta protiv Bošnjaka i homogenizaciji oko SDA kao nacionalne osi i jedine mogućnosti biološkog opstanka.

Što bi takve eventualne izmjene donijele Bosni i Hercegovini. Ima li lider HDZ-a BiH Dragan Čović razloga za slavlje?

-Apsolutno. Pod uvjetom da odluke, o kojima se u javnosti spekulira, budu donesene, Čović istog časa može otvarati šampanjac. Jer, tim odlukama se realiziraju svi bitni ciljevi koje je sebi postavio i na kojima je sve prethodne godine, blokirajući i državu i njezine institucije, istrajavao. Ovim bi odlukama, još konkretnije, osigurao svoju i neupitnost HDZ-a za sva vremena, sebe osigurao od mogućnosti pravnog progona zbog onoga što je prethodnih dvadesetak godina činio. A sve to jeste razlog za slavlje i njega i njemu najodanijih.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ponovno je negirao genocid pred kamerama, a nedavno je isto učinio i njegov savjetnik. No, javnost je iznenađena odlukom tužitelja da ne podigne optužnicu protiv njega, usprkos svim dokazima. Je li bh. pravosuđe u sprezi s političarima konačno dotaknulo dno?

-Godinama ponavljam kako pravosuđe u BiH nije zasebna vertikala vlasti. Sasvim suprotno, ona je najobičnija ekspozitura etnonacionalističkih centara političke moći. Slučaj Kovačević i negiranje srebreničkog genocida u najeksplicitnijoj formi u prilog tome najzornije svjedoče. Jer, za tužiteljstvo on nije imao namjeru uvrijediti pojedinca ili određenu skupinu ljudi, ne daj Bože „bilo koga potaći da učini nekome nešto nažao“.

Nakon takvog iskustva ne čudi da se oprobanim vokabularu i u odnosu na srebrenički genocid vrati i Milorad Dodik u vrijeme i nakon posjete Izraelu. Ne reagira li tužiteljstvo u vezi s tim, a sumnjam da bi se to moglo dogoditi,  Dodikov obračun sa srebreničkim genocidom bi mogao postati još bestijalniji i to već do oktobarskih izbora.

Zapravo, jedini izlaz u vezi s tim vidim u carskom rezu u pravosudnoj vertikali vlasti. No, njega ne treba očekivati od domaćih institucija, barem ne dok su na vlasti personifikacije bosanskohercegovačkog zla, osovina HDZ-SDA-SNSD, jer ovakvo stanje pravosuđa njima odgovara. Carski rez je, hoću reći, moguće očekivati samo u slučaju da dođe do promjene vlasti, a time i bosanskohercegovačke političke paradigme – ili, ne dogodi li se to, onda intervencijom svjetskih centara moći. A to mi djeluje sve manje realnim, posebice nakon svega ovog što od tih centara, personificiranih u OHR- i visokom predstavniku, doživljavamo ovih dana.

Končano su verificirane sve stranačke liste za Opće izbore u listopadu. Kome dajete najveće izglede u borbi za člana Predsjedništva BiH?

-Po mojem sudu, neizvjesnosti nema jedino u izboru člana Predsjedništva iz reda Hrvata. Još konkretnije, Željko Komšić je već danas osigurao još jedan predsjednički mandat. Vjerujem da su toga svjesni i u HDZ-u. Jer, gospođa Krišto nije osoba koja bi mogla motivirati biračko tijelo da izađe na izbore. Uostalom, podržati je neće ni u njezinom livanjskom kraju. Jer, svima je jasno da ona nije lider za kojeg se vrijedi boriti nego najobičnija lutka na koncu Dragana Čovića. I stoga ne vjerujem da po broju glasova može bitno probiti brojku od 100 tisuća glasova.

Za druge dvije pozicije, međutim, borba će, po mojoj procjeni, biti neizvjesna do zadnjega časa. Istina, Denis Bećirović je po nekim elementima u prednosti u odnosu na svog protukandidata. Ima široku političku potporu, iza njega je, ako se ne varam, čak 11 političkih partija, a uz sve to on je, uz sva odstupanja koja mu se znaju dogoditi, i promotor drugog sistema vrijednosti. I stoga, za BiH bi bilo dobro ako bi predsjednički mandat dobio on a ne Bakir Izetbgović. No, nisam siguran da će se to neumitno i dogoditi. Jer, uz Izetbegovića je Islamska zajednica, a moć hodža i imama je, što se njihovih hipnotičkih sposobnosti u odnosu na mase tiče, veća nego bi se moglo i pomisliti. A Islamskoj zajednici su njezina sigurnost, financijska prije svega, a potom i praktični upliv u odlučivanju o društvenim poslovima, važniji od svih priča o dobru BiH kao države i društva.

Neizvjesno bi, na koncu, moglo biti i u izboru člana predsjedništva iz reda Srba. Bila bi velika sreća ako bi 2. oktobra čuli informaciju da je novi član Predsjedništva Vojin Mijatović. Nažalost, to se, koliko god mi taj momak bio drag, neće dogoditi iako će njegov angažman promijeniti odnose snaga u RS-u, a onda utjecati i na izvjesne pozitivne promjene i na razini cijele zemlje. No, što se Predsjedništva tiče, glavni okršaj će se dogoditi na relaciji Mirko Šarović-Željka Cvijanović. Za BiH bi, što se mene tiče, barem prema iskustvu sa Šarovićem u Vijeću ministara, bilo dobro da on bude član Predsjedništva. Jer, u pitanju je čovjek kompromisa, a i čovjek koji ima osjećaj za interes BiH kao države. No, mislim da će između njega i gospođe Cvijanović, koja je, kao i Krišto, samo produžena ruka svoga šefa, biti mrtva trka i da se pobjednik neće znati do okončanja brojanja glasačkih listića, posebice ne poduzme li CIK mjere kojima bi se bitno reducirala krađa glasova.

Kako objašnjavate činjenicu da građani BiH ne izlaze na prosvjede i ne bune se zbog rekordno visokih cijena hrane, goriva, ogrjeva u regionu, dok vlastima ne pada na pamet da jednostavnim mjerama pomognu građane i olakšaju im ekonomsku krizu?

-Dvije grupe razloga su posrijedi. U pitanju je, prije svega, činjenica da je dobar dio građana interesno vezan za tri etnonacionalističke oligarhije. Netko je ovih dana izračunao da se radi o najmanje milion građana u toj poziciji iz razloga jer su oni ili članovi njihovih obitelji stranački zaposleni u državnoj upravi, državnim agencijama i javnim poduzećima, i da nisu zainteresirani za socijalno talasanje jer time, vjeruju, u pitanje dovode vlastita radna mjesta i egzistenciju svojih obitelji.

S druge strane, bitno je reduciran i bazen moguće socijalne eksplozije. Jer, oni koji bi ga mogli činiti u velikom dijelu su izvan BiH. U pitanju su mladi, obrazovani ljudi koji su, jer ovdje ne vide budućnost ni za sebe ni za svoju djecu, spakirali kofere i iz BiH otišli s kartom u jednom smjeru. I u dobrom dijelu su podvukli crtu pod BiH i svoju participaciju u društvenim promjenama u njoj. Uostalom, to pokazuje i broj ljudi iz dijaspore koji su se prijavili za slijedeće parlamentarne izbore. Po onome što upratih, ni punih 90 tisuća zainteresiranih, a izvan BiH je oko 500 tisuća Bosanaca i Hercegovaca s pravom glasa u BiH. I dakako, veliko je pitanje koliko će ih u konačnici uopće izaći na birališta 2. oktobra. A to, zapravo, znači da su svi ostali, ili barem najznačajniji dio njih, definitivno digli ruke od BiH i svoju sreću odlučili tražiti na drugim svjetskim meridijanima.

(Razgovarao: M.ILIČIĆ)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...