"BiH i Kosovo imaju unutrašnji potencijal, ne samo za tenzije nego i za unutrašnje sukobe. To je prostor na kome Rusija i Beograd uvijek mogu da iznjedre neku vrstu konflikta ili različit tenzija", ističe Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava .

Podsjeća da je Srbija okružena NATO zemljama, da je NATO pojačao svoje prisustvo, a podsjetila je i na gradnju baze u Draču, kao i na nedavnu izjavu upućenu predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Pored Kosova i Srbije, Biserko smatra da je i Crna Gora moguće poprište, a kao dokaz toga jeste potpisavanje ugovora sa SPC-om

Od proglašenja nezavisnosti Crne Gore, srpski nacionalisti su je tretirali kao svoju teritoriju. Stvara se jedan novi kontekst o samoj Crnoj Gori – podijeljenog društva, tenzije i brojne reakcije

Biserko smatra i da se sve može posmatrati u kontekstu novih izbora, ali podsjeća i da je aktuelna vlada ove države promijenila prioriteta koje je EU proglasila kao prioritetne.

Govoreći o BiH, smatra da ova zemlja jeste prostor, kako to u svojoj analizi ističe bivši ministar odbrane Michael Fallon novog poprišta.

Mnogo će zavisiti od toga kako će visoki predstavnik postupiti u narednih šest nedjelja. Da li će otkloniti deblokadu i omogućiti njeno funkcionisanje, i u tom smislu omogućiti dalji progres BiH u ostvarivanju uslova za njeno otpočinjanje pregovora sa EU . Bivši britanski ministar jeste upravu kada ukazuje na to da EU i Zapad u cjelini nije dovoljno angažovan na Balkanu, već godinama, zato što su tolerisali ponašanje lokalnih lidera i približavanje drugim agendama, u čemu se otišlo prilično daleko

Podsjeća da NATO, bilo kroz članstvo država ili partnerstvo, jeste određena garancija i mehanizam koji spašava Balkan od tog nekog novog ratnog sukoba, ali je to uvijek na ivici.

Rusiji bi odgovaralo da se na Balkanu otvore neka nova pitanja i stvore nove tenzije , i skrene pažnja Zapada na te nove moguće konflikte . U tom smislu je važno prisustvo Britanije na Balkanu, a to je i način da se ona afirmiše nakon izlaska iz EU .

Biserko naglašava da je posebno važno kako će se Srbija ponašati.

Ona u ovom momentu, nažalost, svoju neutralnost vezuje za Rusiju. Lukašenko je nedavno izjavio da ona treba da se odluči na kojoj stolici sjedi, a to je sigurno indirektna poruka i samog Putina. Srbija se u tom pogledu nalazi u jednoj vrlo nepogodnoj situaciji. Teško joj se odreći podrške Zapada jer živi od svih tih finansija i investicija, a sa druge strane, Rusija je strašno iflitrirana kroz crkvu, kroz vojsku i druge bezbjednosne strukture.

Prisustvo Rusije, Biserko konstatuje i kroz medije, formiranje instituta, te naglašava da je taj projekat slavenske, odnosno pravoslavne federacije, vrlo prijemčiv za srpske nacionalne elite , zbog čega Balkan i jeste jedna ranjiva zona

“Zapad jeste uspostavio mehanizme koji garantuje neke standarde i vrijednosni sistem. Nažalost naše političke elite nisu pokazale spremnost da se angažuju u tom pravcu. Oni su pratili svoje intrese. Mislim da su građani ovog regiona mnogo spremniji za neke druge opcije, ali su nažalost svi mogući kanali za takvo djelovanje zatvoreni dugogodišnjim djelovanjem nacionalnih politika koje su monopolisale cijeli prostor na način stalnim upozoravanjem koje dolazi sa strane od susjeda ili manjina u samoj zemlji”, zaključila je Biserko za N1.