"U Bosni i Hercegovini moguća je nestašica ličnih karti", upozoravaju iz Ureda za reviziju rada institucija BiH.

Razlozi nestašice ličnih dokumenata za bh. građane dijelom leže u kašnjenju potpisivanja ugovora između Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) i naručitelja koji bi morali nabaviti materijale i obrasce za izradu.

”I dalje imamo rizik plaćanja 28 miliona KM iz budžeta BiH jer IDDEEA nije riješila s dobavljačem pitanje završetka ugovora. Iako je od uvođenja elektroničke lične karte prošlo gotovo 10 godina, građanima BiH nije olakšan pristup uslugama javnog sektora kroz digitalno predstavljanje i prikazivanje.

Nepostojanje analiza za novu nabavku i način izbora tehnološkog rješenja ne pruža uvjerenje da je IDDEEA-a izabrala najpovoljnije rješenje za građane i budžet BiH.

Posljedice ovakvog postupanja nadležnih institucija dovode u pitanje ulaganja u unapređenje osobnih dokumenata i njihovu utvrđenu cijenu za građane, te vode zaostajanju BiH u razvoju elektroničke uprave.

IDDEEA je 2012. s firmom Milbauer iz Banje Luke potpisala ugovor vrijedan 104 miliona KM, a koja je trebala izraditi lične i vozačke dozvole. Malo poslije toga Tužilaštvo Bosne i Hercegovine otvorilo je istragu vezanu uz potpisani ugovor, koju nakon pet godina zatvara.

Međutim, potpisani desetogodišnji ugovor o izradi ličnih karata i vozačkih dozvola ističe u ovoj godini.

Revizija je još prije nekoliko godina upozorila kako nova lična karta s elektroničkim čipom, čije je uvođenje tražilo Ministarstvo civilnih poslova, a odobrilo Vijeće ministara BiH, a koju su građani skuplje plaćali, ne funkcionira.

Revizori tvrde da u BiH još nisu stvoreni uvjeti za korištenje e-servisa pomoću e-lične karte iako je to bio jedan od glavnih razloga za njezino uvođenje, piše Večernji list.

Nakon izdanih više od 1,7 miliona elektroničkih ličnih karata i višegodišnjeg razdoblja od početka izdavanja, one još uvijek služe samo kao identifikacijski dokument, navode revizori.

S uvođenjem novih ličnih karata na temelju službenih odluka Vijeća ministara BiH krenulo se početkom 2013. Nabavki novih dokumenata prethodile su aktivnosti Vijeća ministara BiH koje je usvojilo strategiju razvoja Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH te aktivnosti državnog Parlamenta koji je izmijenio postojeći Zakon o osobnoj iskaznici državljana BiH kojim se predviđa uvođenje lične karte s elektroničkim memorijskim elementom (čip).

Zaključak odluke VM BiH bio je da sve troškove nabavke, administriranja i izdavanja dokumenata snose građani BiH. Unatoč svemu, ni danas e-lična karta nije funkcionalna u punom kapacitetu.