Memorandum koji je izdala ambasada Izraela po pitanju izmjena izbornog zakona u Bosni i Hercegovini je nastao iz bojazni da bi “implikacije rasprave” oko ovog pitanja mogla naštetiti pravima jevrejske zajednice u zemlji, ali protivnici reforme po modelu koji je podržao Izrael upravo tvrde da bi implementacija istog narušila ta prava, navodi Izraelski list Haaretz dodajući da upravo taj memorandum izaziva "političku oluju na Balkanu".

Haaretz navodi da su se bh. zvaničnici “obrušili” na Izrael, optužujući izraelsku ambasadu da se neprimjereno miješa u unutrašnju politiku balkanske države kroz podršku “kontroverznom” planu izborne reforme. Protivnici ovog modela tvrde da bi predložena promjena izbornog sistema smanjila politički utjecaj Jevreja, Roma i drugih manjina u zemlji, navodi se. 

“Teško je zamisliti da bi zvanična politika Države Izrael mogla biti da pozdravi diskriminaciju Jevreja uslijed njihove nemogućnosti obnašanja dužnosti u Bosni i Hercegovini”, rekla je za Haaretz ministrica vanjskih poslova BiH, Bisera Turković, te dodala da bi takav prijedlog upravo “učvrstio postojeći diskriminatorni sistem prema manjinama u BiH”.

Model koji podržavaju “hrvatski i srpski nacionalisti”

Navodi se da ovaj prijedlog “podržavaju hrvatski i srpski nacionalisti”, a da mu se protivi “trenutna vlast u Bosni i Hercegovini”.

U objašnjenju se navodi da se trenutni politički sistem u BiH zasniva na sporazumu o podjeli vlasti između tri glavne etničke grupe u zemlji, Bošnjaka, Srba i Hrvata, ali i da se vjeruje da ovakav aranžman “isključuje više od 100.000 građana iz političkog predstavljanja na najvišem nivou“.

Također se navodi da su trenutno visoke pozicije na nivou države BiH ravnomjerno raspoređene među pripadnicima ova tri konstitutivna naroda, bez obzira na brojnost njihovog stanovništva.

Objašnjava se da je nedavni prijedlog za izmjene izbornog zakona kojeg je predložio Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH podrazumijevao da se u obzir uzme demografija na lokalnom nivou, “što bi zauzvrat moglo dodatno konsolidirati moć etnonacionalističkih stranaka”.

Izraelska ambasada odlučila je da se pozabavi ovom osjetljivom temom tako što je u svom dopisu navela da su “spremnost i prijedlozi hrvatske strane o promjenama u izbornom zakonu dobrodošli”.

Ministrica vanjskih poslova BiH, Bisera Turković, “bošnjačka političarka jevrejskog porijekla” izjavila je za Haaretz da je iznenađena odgovorom Izraela.

“Potreban je iskren pristup i istinska podrška vlade Izraela kako bi se zaštitila prava jevrejskog naroda u Bosni i Hercegovini, a ne da hvale one koji održavaju nejednakost uskraćujući ljudima drugog porijekla, kao što su Jevreji, njihova prava u Bosni”, rekla je ona.

Turković je također navela ove stavove u pismu izraelskom ministarstvu vanjskih poslova u kojem je tražila pojašnjenje i ustvrdila da je većina bosanskih stranaka protiv predložene reforme.

Podršku “očuvanju prava jevrejske zajednice u zemlji”

Iako je izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova do sada nije komentarisalo zahtjev koji je poslala Turković, dalo je saopštenje za Haaretz.

“Izraelska ambasada u Tirani, koja je također nadležna za Bosnu i Hercegovinu, izdala je dokument u ponedjeljak u kojem izražava podršku za očuvanje prava jevrejske zajednice u zemlji. Dokument je poslan nakon lokalne inicijative za izmjenu izbornog zakona i uslijed straha da bi implikacije rasprave oko ove promjene mogle naštetiti tim pravima”, navodi se u saopštenju.

Pozivajući se na N1, Haaretz također citira komentar člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića, koji je izjavio da Izrael podržava model koji je “davno napušten u svijetu jer je temeljen na sistemski uređenoj diskriminaciji” i koji podržavaju samo “politički akteri čije su politike temeljene na negiranju genocida, veličanju ratnih zločina i zločinaca, te na realizaciji ciljeva presuđenih udruženih zločinačkih poduhvata, što čvrsto vjerujem nije zvanična politika Izraela”.

Haaretz navodi da je u dopisu izraelske ambasade izražena podrška “nacionalističkim političarima” Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću za “nedavne korake koje su poduzele razne institucije Bosne i Hercegovine” u cilju zaštite jevrejske zajednice i njenog položaja u zemlji.”

“Dodik, glasni pristalica Izraela, se suočava sa optužbama za negiranje genocida u Srebrenici 1995. godine u kojem su, prema nekoliko međunarodnih tribunala, snage bosanskih Srba ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka bosanskih muslimana. On je također pojačao pozive na separatizam i zaprijetio da će se povući iz vojske zemlje kako bi stvorio nezavisnu srpsku vojnu snagu,” navodi Haaretz.

“Narušen imidž Izraela među bošnjačkom populacijom”

Bivši ministar energije, rudarstva i industrije u Federaciji BiH, Reuf Bajrović, izjavio je za ovaj izraelski medij da je za ovakvu reakciju ministrice Turković razlog upravo to što je izražena “nesumnjiva namjera izraelskog ministarstva vanjskih poslova da podrži” Dodika i Čovića.

“Možemo sa sigurnošću reći da je to narušilo imidž Izraela među bošnjačkom populacijom”, podcrtao je on.

Bajrović je upozorio na ozbiljnost trenutne političke krize u BiH, te izjavio da je ovaj dopis Izraela po pitanju izborne reforme “ludost”.

“To se vidi kao da Izrael staje na stranu ljudi koji žele da Bosna nestane, ekstremno desničarskih poricatelja genocida”, rekao je on.

“Zašto bi Izrael ovo uradio? Mogu samo da nagađam”, dodao je.

Na kraju Haaretz navodi da su “i Bošnjaci i Srbi posljednjih godina pokušavali da iskoriste moralni stav Izraela po pitanju genocida kako bi ojačali svoje argumente”, te da je prošlog decembra Turković pozvala tadašnjeg ministra vanjskih poslova Yaira Lapida da okupi međunarodnu zajednicu protiv srpskog revizionizma, “bitku koju mnogi vide kao ključnu u borbi za buduću održivost bosanske državnosti”.