"U Srbiji bi se mogla pojaviti ruska vojna baza koja će obavljati različite izviđačke zadatke i nadgledati okolinu", smatra ruski vojni ekspert i istoričar Boris Julin.

Kako je prenio Lenta.ru, veoma čitani ruski portal koji je od 2020. u vlasništvu Sberbanke, ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko, govorio je o tome navodeći da je “stvaranje ruskih vojnih baza u Srbiji suverena stvar te države”.

"Pomenuti tekst na ruskom sajtu, a zatim tvrđenja ruskog eksperta i ambasadora o izgradnji vojne baze u Srbiji, u stvarnosti nam govore o jednom svršenom faktu – kojeg ovdašnja javnost jeste ili nije svjesna – o zemlji Srbiji kao ruskoj bazi na Balkanu, o 'jedinom ruskom oknu' prorubljenom, još nezatvorenom, sa pogledom u Evropu", kaže za Danas Srećko Đukić, bivši ambasador Srbije u Bjelorusiji.

Kako dodaje, očito aktuelne okolnosti čine nerealnim otvaranje ruske vojne baze, ili baza, na "ostrvu zvanom Srbija".

"Baze u klasičnom vojnom smislu (a takvi pobornici nesumnjivo ne nedostaju ni na jednoj ni na drugoj strani), dakle kao što postoje ruske vojne baze u Siriji, Jermeniji, Tadžigistanu, Kirgistanu. 'Ostrvo zvano Srbija', je na sreću ili nesreću, okruženo okeanom zemalja NATO, i dostup do tog izolovanog ostrva podrazumjeva rat sa Alijansom i, zaradi Srbije, i baza u Srbiji, pobjeda nad njom stajala bi previsoke cijene. Srbija nije međutim 'roba' toga kvaliteta, uprkos zaklinjanjima 'Kosovo je Srbija', 'Krim je Rusija'", smatra Srećko Đukić.

Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko naglasio je da je Srbija prijateljska država te da Beograd "fundamentalno odbija anti-ruske sankcije".

“Što se tiče zajedničkog humanitarnog centra, on postoji i funkcioniše za krizni odgovor u slučaju humanitarne katastrofe“, citira Lenta.ru Bocan Harčenka.

"Međutim, mi živimo u eri svakog vida drugih ništa manje ubojitih ratova kada su platforme za informaciono, propagandno, virtuelno djelovanje, i svaki drugo djelovanje 'suhog zlata vrijedni', kada otvoreni prozor Srbije znači više nego klasna vojna baza sa par stotina vojnika, topova ili tenkova. Srbija za Rusiju ispunjava sve kriterije savremene baze za djelovanje u njenom vrelom ratu u Ukrajini i onom drugom sa ostakom svijeta", kaže sagovornik Danasa.

Da je to tako, dodaje on, i gore pomenuti ruski tekst, svjestan svih okolnosti, ne pledira za otvaranje klasnične vojne baze u Srbiji nego za jasnu obavještajnu platformu u ovoj zemlji koju bi valja tek trebalo otvoriti.

"Samo ko to još na sva zvona obzanjuje obratanje obavještajne baze i ko to tvrdi da ona ne postoji i da možda nikada nije bila zatvorena. I koliko kod nas takvih 'baza' postoji? Što se Rusa tiče, sjetimo se samo one nikada ne završene sage od prije nekoliko godina sa ruskim špijunom pokazanog na televiziji u izvršavanju svoga zadatka. Nema nikakve dileme da se Srbija i bratski i prijateljski i istorijski i kako god hoćete sa sve kamatom odužila i odužuje Rusiji za ono što nam je činila a mi nesvjesni svojih vrijednosti stalno osjećemo grižnju savjesti da za nju nismo dovojno učinili. A tek za Ukrajinu, drugu najveću slovensku zemlju gdje se prije 270 godina naselilo veliko srpsko iseljeničko pleme predvodjeno Aresnijem Čarnojevićem. Srbi su odmah svrstani u redove ruske imperatorske vojske i viteški se borili se u mnogim ratovima", podseća sagovornik Danasa.

Darovi dobrog baćuške iz Kremlja

"Srbija ne koristi najpovoljnije cijene za gas u Evropi tek tako. Fakt je da se one odnose samo na relativni dio kupovine ruskog gasa. Ostalo ide po punoj cijeni. U ovim prilikama valja uvijek reći da je Srbija jedina koja je većinski prodala za najnižu cijenu cjelokupnu svoju naftnu i gasnu industriju sa rezervama gasa i nafte u zemlji Rusiji što nije uradila ni jedan zemlja u Evropi. Za to nam je Rusija garantovala sve blagodeti Rusije kao zemlje nafte i gasa a to se uvijek pretavara u 'klečanje', moljenje, i darove dobrog baćuške iz Kremlja", kaže Srećko Đukić za Danas.