Piše: ZORAN KREŠIĆ / "Večernji list"

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izrazio je jučer očekivanje da će visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt nametnuti izborne propise kako bi se provela presuda Ustavnoga suda u predmetu "Ljubić" i spriječilo pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet.

"Nadam se da će (Schmidt) ispoštovati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i uvjeren sam da ćemo u tom slučaju na ove izbore ići relaksirano od pritiska koji dolaze od značajnog dijela bošnjačkih stranaka s nakanama da transformiraju Federaciju BiH u unitarni prostor, bošnjački prostor i entitet jednog naroda", rekao je Čović u Širokom Brijegu gdje je nazočio svečanoj sjednici Gradskog vijeća.

Uravnoteženo rješenje

Dodao je kako se u suštini protivi nametanju odluka međunarodnih autoriteta u zemlji, no da, nakon što je nedavno napravio određene preinake, taj posao "mora završiti uravnoteženo do kraja". Čović je naveo kako Hrvati okupljanjima u Širokom Brijegu nastoje poslati poruku da grade europsku Bosnu i Hercegovinu.

"Visoki predstavnik treba pratiti takve nakane i ja sam uvjeren da će tako i učiniti", rekao je čelnik HNS-a BiH.

Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt nametnuo je potkraj srpnja samo tehničke izmjene Izbornog zakona, a privremeno je odustao od političkih intervencija u Izborni zakon i Ustav Federacije BiH kako bi se provela presuda Ustavnoga suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Tom se presudom inzistira na očuvanju legitimnog političkog predstavljanja triju konstitutivnih naroda bez mogućnosti preglasavanja od brojnijih naroda. Ta se presuda odnosi na način popunjavanja gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u kojemu tri naroda Hrvati, Bošnjaci i Srbi imaju po 17 izaslanika, dok predstavnici manjina u svome klubu imaju sedam izaslanika. U aktualnom sazivu Doma naroda u Klubu Hrvata su i dvojica Bošnjaka koji se lažno izjašnjavaju Hrvatima - Edim Fejzić iz Bosansko-podrinjske županije te Razim Halkić iz Unsko-sanske županije, gdje živi iznimno mali broj Hrvata. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, svega su 24 Hrvata u Bosansko-podrinjskoj županiji, dok ih stvarno tek osam živi na tome području. Kako god to apsurdno zvučalo, možda je manji problem lažno izjašnjavanje nego nelegitimnost izbora izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. U slučaju županija, čija su sjedišta u Goraždu, odnosno Bihaću vrlo je jednostavno zaključiti da tamo izabrani hrvatski izaslanici zapravo nemaju legitimitet naroda koji bi trebali predstavljati - dakle, Hrvata u svom slučaju. Posebna je upravo Bosansko-podrinjska županija u kojoj hrvatska zajednica ima 24 člana. Za Edima Fejzića na izborima je glasovalo čak 319 birača, dakle, gotovo 40 puta više nego što navodno ima Hrvata u toj županiji.

Kako bi se osigurao nastavak ovakvog treniranja demokracije organizirana je prava hajka na visokog predstavnika, a na prosvjedima koji su održani te brojnim porukama tih dana u prvi plan isplivala je mržnja prema Hrvatima u BiH. U službi pretvaranja BiH u bošnjačko-muslimansku državicu uključili su se i ugledni Bošnjaci poput Adisa Ahmetovića iz Bundestaga, baronese Arminke Helić iz Londona. Sve je dodatno začinio politički čelnik Bakir Izetbegović ratnohuškačkim istupima s najavom prebrojavanja Bošnjaka, što je zapravo poruka da je ova stranka spremna na rat s Hrvatima.

Zakon i Ustav

Sve te izjave stigle su u cilju sprečavanja izbornih reformi. Unatoč svemu, predstojeće izbore probošnjačke političke stranke su na svojim listama pozicionirale više hrvatskih zastupnika. Kada bi uspjele izabrati šest hrvatskih izaslanika, probošnjačke stranke bile bi u stanju izbaciti izvršne vlasti većinske hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj pripadnika toga naroda. Prema navodima i dokumentima koji su se pojavili u javnosti, zbog čega su probošnjačke stranke i aktivisti oštro reagirali, visoki predstavnik nastoji ograničiti mogućnost većinskim bošnjačkim županijama da izaberu hrvatske političke predstavnike ili pak da se poveća prag za izbor izvršne vlasti kroz odluke Doma naroda. Zato je važno očuvati ulogu Doma naroda jer je on jamstvo stabilne i ravnopravne BiH.