Predajom kandidatskih lista Centralnoj izbornoj komisiji BiH stranke su otkrile ko su "jurišnici" koji bi mogli privući glasove svekolikog puka i osigurati im mandate u naredne četiri godine.

Trka za dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, već sada se da naslutiti, biće prilično neizvjesna. Razlog je ne toliko kvalitet kandidata, nego sva moguća i nemoguća kombinatorika.

Prije svega, podsjećamo koja su to imena stala na startnu liniju u utrci za člana kolektivnog šefa države. Ono što je uočljivo je da se pred biračima nikada do sada nije našla siromašnija ponuda. Iz reda bošnjačkog naroda megdandžije su čak dvojica predsjednika stranaka, Bakir Izetbegović kao kandidat SDA i Mirsad Hadžikadić u ime njegovog PzP-a. Treći učesnik ove trke je Denis Bećirović, iza kojeg je stala bezmalo cijela opozicija. Osim njegovih iz SDP-a, tu su još partneri iz trojke NS i NiP, ali i SBB, SP/U, NES (bivša A SDA), BPS Sefera Halilovića, PDA Mirsada Kukića (pardon Elzine Pirić, Kukić je pod sankcijama SAD-a), te još tri manje stranke koje do sada nisu osvajale mandate na višim nivoima vlasti - BH inicijativa, Prva mostarska partija i Stranka za nove generacije.

Trka za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda se svela na duel Željko Komšić protiv ostatka hrvatskog svijeta u BiH, koji će predstavljati Borjana Krišto.

Ilustracije radi, Komšić je uoči prošlih izbora, kao i nakon odluke da se udruži sa SDA, istakao jasno dvije stvari: usvajanje Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) i odobravanje MAP programa NATO-a, te onemogućavanje HDZ-a da progura svoju verziju izmjena Izbornog zakona. Iako mu mnogi prigovaraju da ne govori i ne ponaša se kao državnik, da osim priče nije uradio ništa drugo, činjenice su sljedeće: ANP je usvojen, doduše kao Program reformi i uz obilato NATO-ovo progledavanje kroz prste, a HDZ-ove izmjene Izbornog zakona nisu otišle dalje od stranačkog prijedloga u pregovorima.

Ostatak analize čitajte ovdje.