Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja ima viškove i koja obilato izvozi električnu energiju, a samo u prvom polugodištu ove godine izvoz je premašio 700 miliona KM,  prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Prema analizi portala "Indikator.ba", BiH je ovaj strateški proizvod najviše prodavala susjedima - u Srbiju je ostvaren izvoz vrijedan 307,1 miliona KM, a u Hrvatsku 210,8 miliona KM.

U prošloj godini bilansni suficit iznosio je oko 4.900 gigavat sati od ukupno oko 17.000 gigavata proizvedene električne energije.

Zahvaljujući ovakvim prilikama cijene električne energije u BiH za domaćinstva su nepromijenjene, dok je za industrijske potrošače u FBiH povećanje ograničeno na maksimalnih 20 posto. Ovakvu dobru situaciju za potrošače u aktuelnoj krizi sigurno ne može priuštiti mnogo zemalja, piše portal "Indikator.ba".

Primjerice, Srbija će do kraja godine na uvoz električne energije i uglja potrošiti milijardu eura, uključujući i oko 530 miliona eura nakon havarije u TE Kostolac u decembru prošle godine. Uglja ponestaje na depoima termoelektrana iako ga ova zemlja uvozi, između ostalog i iz Bosne i Hercegovine.

Albanija je u ovoj godini do sada zbog manje proizvodnje u hidroelektranama, koje su glavni proizvođači, prisiljena uvoziti više od polovine potrebne količine električne energije kako bi podmirila potrebe, a to znači "šokantan račun" od 600 miliona eura u ovoj godini.

Ipak, iako uvozi ogromne količine električne energije, Albanija je izašla u susret Kosovu koje je takođe u velikim problemima i od ponedjeljka je uvelo prekide u isporuci struje potrošačima. Nakon postignutog dogovora dvije zemlje, isključenja struje su za sada otkazana.

U Sjevernoj Makedoniji odlučili su se za 15 posto smanjiti potrošnju struje od 1. septembra uštedama, jer ova zemlja koja je akitivirala i neke ranije zaustavljene termoeblokove ne može obezbijediti dovoljno struje za svoje potrebe.

U Hrvatskoj su takođe zabrinuti, pa se najavljuju i moguća isključenja električne energije. Vlada će vjerovatno morati povlačiti neke poteze, smatraju stručnjaci, zbog sve veće cijene struje na tržištu koja je veliki teret za dobavljače, posebno za HEP koji drži veliki dio maloprodajnog tržišta u zemlji, i razlike u odnosu na cijenu za domaćinstva koju će neko morati platiti.

U Bosni i Hercegovini je situacija puno bolja nego u susjednim državama, iako su u mostarskoj Elektroprivredi, čija proizvodnja u cjelini počiva na obnovljivim izvorima energije, zabrinuti zbog nezapamćene suše te su prisiljeni uvoziti određene količine struje po tržišnim cijenama.

Elektroprivredna preduzeća u BiH itekako osjećaju posljedice suše, a što potvrđuje i manja proizvodnja električne energije, posebno u hidroelektranama u drugom kvartalu ove godine. Tako je proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u maju iznosila 1.269 gigavat sati što je najmanje u posljednjih nekoliko mjeseci i u odnosu na april manje je za 13,5 posto. U aprilu u odnosu na mart proizvodnja je takođe bila u padu 2,2 posto.

Proizvodnja u hidroelektranama pala je na najniži nivo u maju na svega 367 GWh nakon 477 GWh u aprilu, i činila je svega 28,9 posto ukupne proizvodnje električne energije.

Ipak, uprkos tome, BiH ima dovoljno struje da zadovolji svoje potrebe i nije prisiljena da poseže za nekim mjerama kakve su odavno preuzete drugdje, poput gašenja rasvjete u gradovima i slično.