Maleni grčki gradić Alexandroupoli ovog je ljeta nakratko ostao bez jaja, piletine i cigareta. Razlog tome je trodnevni priljev gladnih Amerikanaca koji su stigli u luku Alexandroupoli na desantno-transportnom brodu Arlington.

Umjesto grada koji zavisi od prodaje kafe, kolača i suvenira turistima, Alexandroupoli se u posljednjih šest mjeseci transformirao u centart za međunarodne vojne operacije. Četiri jake kompanije takmiče se za sticanje kontrolnog paketa dionica. Od toga su dvije američke kompanije, a druge dvije odražavaju bliske veze s Rusijom, piše Jutarnji list.

Geografski položaj luke Alexandroupoli, udaljene 15 kilometara od turske granice, čini ga privlačnim za NATO. Nalazi se na Egejskom moru te saveznicima omogućuje pristup Ukrajini preko Bugarske i Rumunjske, zaobilazeći Crno more, kojim patroliraju Rusi, i Bospor pod kontrolom Turske. Za razliku od dvije veće grčke pomorske luke, Solun i Pirej, Alexandroupoli ima obilje rezervnih kapaciteta.

Američke jedinice

Od ruske invazije na Ukrajinu, američke oružane snage redovno koriste Alexandroupoli za vojne pošiljke, od tenkova, oklopnih transportera do helikoptera. U jednom trenutku na pristaništu je bilo čak 2.400 komada vojne opreme. Količina oružja koju su Sjedinjene Američke Države dostavile preko Alexandroupolija povećala se skoro 14 puta u posljednjih godinu dana. Američki dužnosnici kažu kako je oprema namijenjena isključivo američkim vojnim jedinicama stacioniranim u istočnoj i sjevernoj Evropi, a ne Ukrajini.

Šef logističkog tima američkih oružanih snaga Andre Cameron rekao je za Economist kako Britanija i Italija također planiraju koristiti pomorsku luku Alexandroupoli za vojne pošiljke.

Luka bi uskoro mogla biti i energetski centar, s planovima za izgradnju dva terminala za LNG. Alexandroupoli ima ambicije snabdjevati ukapljenim plinom Grčku, Bugarsku, Srbiju i ostale dijelove jugoistočne Europe koji se trenutačno oslanjaju na ruski plin.

Povećani interes za Alexandroupoli pokazuje kako se strateški fokus rata u Ukrajini pomiče s Evrope na regiju Crnog mora.

"Crno more ponovno je na globalnom dnevnom redu, i to na način koji dosad još nismo vidjeli", izjavio je za New York Times Ilian Vassilev, bivši bugarski ambasador u Moskvi, koji radi kao strateški konzultant.

"Sigurnost na Crnom moru ključna je za pitanje kako obuzdati Rusiju".

Grčka i Rusija dijele historijske, privredne i kulturne veze, kao i pravoslavnu vjeru. Ankete pokazuju da su Grci među rijetkim Evropljanima koji u velikoj mjeri žele održati gospodarske veze s Rusijom. Međutim, rat u Ukrajini promijenio je odnos Atine s Moskvom.

Grčka konzervativna vlada bila je jedna od prvih koja je uputila vojnu pomoć Ukrajini, zbog čega ju je Kremlj stavio na popis "neprijateljskih" zemalja. Strah od Turske i solidarnost s Ukrajinom približili su Atinu Washingtonu i omogućili SAD-u korištenje grčkih luka.

Energija kao oružje

Dok lokalne vlasti zbrajaju koristi od pojačane aktivnosti u luci, grčka vlada želi što prije prodati većinu (67 posto) dionica Alexandroupolija preko 40-godišnje koncesije. Grčka konstantno privatizira stratešku imovinu od početka krize 2009. godine. Luka u Solunu otišla je u ruke Ivana Savvidisa, rusko-grčkog oligarha, a najveća grčka luka Pirej danas je u vlasništvu kineske državne kompanije.

Ivan Savvidis, bivši zastupnik u ruskom parlamentu, jedan je od ulagača koji želi kupiti Alexandroupoli.

"Grk po rođenju, Rus po životnom stilu, pravoslavac po vjeri", navodi Savvidis na svojoj internetskoj stranici, na kojoj se nalazi njegova fotografija s Putinom. Izgledi da Savvidis kupi Alexandroupoli su maleni, jer bi zbog njegova vlasništva nad lukom Solun mogao kršiti zakon o zaštiti tržišnog takmičenja.

Favorit za preuzimanje luke je grčki konglomerat Copelouzos Group. Riječ je o firmi koju kontroliše porodica Dimitrisa Copelouzosa, jednog od najpoznatijih grčkih milijardera i bivšeg zastupnika u grčkom parlamentu.

Copelouzos je partner ruskog državnog energetskog diva Gazprom, te je u sklopu zajedničke rusko-grčke tvrtke Prometheus Gas treći po veličini snabdjevač prirodnog plina u Grčkoj. Copelouzos Group gradio je, i do 2016. upravljao zračnom lukom u Sankt-Peterburgu.

Stručnjaci i suparnici upozoravaju da Copelouzosa te veze čine podložnim pritisku Gazproma, kompromitirajući budućnost strateških operacija luke.

"Postoje značajne zabrinutosti jer se situacija s Rusijom može pogoršati", izjavio je John Charalambakis, vlasnik BlackSummita, američke kompanije koja se također nadmeće za nadzor Alexandroupolija. "Činjenica da Rusija koristi energiju kao oružje, važan je faktor".

Charalambakis kaže kako je njegovo zanimanje za luku započelo 2018. godine, kada mu je tadašnji ambasador Washingtona u Grčkoj Geoffrey Pyatt kazao da američke kompanije trebaju započeti takmičenje s Rusijom i Kinom zbog utjecaja na tu luku. Drugi američki ponuđač je Quintana Infrastructure & Development, investicijska kompanija osnovana 2011. godine.