Vojni analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti (FPZG) Robert Barić analizirao je događanja u Ukrajini i iznio predviđanja o tome u kojem bi se smjeru sukob mogao kretati, čak i eventualno završiti.

Čini se da neće biti ništa od ljetne protuofenzive Ukrajinaca u Hersonu, na jugu Ukrajine. Posebno ne sada, kaže Barić, kada je Rusija poslala pojačanja. Jačanje položaja u Hersonu, navodi stručnjak, Rusija je platila time što je napredovanje u Donbasu svedeno doslovno na minimum.

"Mnogi su mislili da će Rusi probiti liniju Siversk-Bahmut i krenuti prema Slavjansku i Kramatorsku, ali to se ne događa. Ukrajina je imala kritično razdoblje sve do početka osmog mjeseca, kada su ti napadi bili intenzivirani i kada su doslovno ukrajinski zapovjednici na društvenim mrežama zavapili za pomoći. Tek tada je Ukrajina morala angažirati dodatne snage da to zaustavi. To je dokaz da niti Ukrajinci nemaju dovoljno snaga da izvedu protuofenzivu", kaže Barić.

Ocjenjuje da će za dva mjeseca doći do pauze u ratovanju zbog jesenje rasputice, sezone blata koja otežava kretanje. Naime u oktobru kiša pretvara zemljište u blato, a potom se doslovno preko noći sve smrzne i dolazi zima. Obje strane trebaju pauzu. Rusi moraju riješiti i pitanje ljudstva.

"Da problem postoji, otvoreno je priznao ruski ministar obrane Sergej Šojgu kazavši da je od planiranih 134.500 proljetnih novaka samo 89 tisuća stiglo na odsluženje vojnog roka. Drugo je to kako će dobiti temeljne vojničke vještine jer su postrojbe uglavnom aktivne u Ukrajini te kako možete poslati novaka bez temeljne vojne obuke, koja mora trajati barem šest mjeseci, a nakon toga ide specijalistička za cijeli niz specijalnosti u posebnim edukacijskim centrima za dočasnike, specijaliste", objasnio je Barić. Vjeruje da Putin neće raspisati opću mobilizaciju jer bi to dovelo u pitanje stabilnost režima.

"Nastavit će se s prikrivenom mobilizacijom primarno usmjerenom na etničke republike, autonomne oblasti, dakle nerusko stanovništvo. Dobrovoljačke bojne koje se organiziraju po regijama i pokrajinama su smijurija jer to nisu bojne, već postrojbe od 200 do 400 vojnika koji dobiju samo mjesec dana obuke i idu u Ukrajinu. Rezultat se vidi i po ruskim društvenim mrežama jasne su priče – sin mi se javio, nakon mjesec dana otišao je u Ukrajinu, a nakon dva tjedna sam ga dobila natrag u mrtvačkom kovčegu", pojasnio je za Tportal.hr. 

Rusija ima i taj problem da ne može obnoviti masovnu proizvodnju. Međutim naglašava da još ima dovoljno municije i uskladištenog oružja za 2023., a poslije toga će doći kriza.

Ukrajinski problem

Ukrajinci su se fokusirali na oblikovanje ratišta s ciljem da se oteža logistika protivniku.

"Ako su željeli izvesti udar na Herson, onda su morali to napraviti prije nego je ruski predsjednik Vladimir Putin u srpnju počeo slati veća pojačanja, kada se vidjelo da je to ukrajinski plan. Sada je tamo barem za dvostruko povećan broj borbenih skupina koje se moraju savladati bez obzira na to u kakvom su stanju. Napadati je mnogo teže nego se braniti. Morate imati odnos snaga tri prema jedan da biste bili uspješni', ističe naš sugovornik. Međutim Ukrajinci su doživjeli velike gubitke u Donbasu.

Namjerno su prihvatili strategiju iscrpljivanja Rusa u Donbasu, svjesni da Putin neće imati snage više djelovati na jugu. Bilo je predviđeno da se napuste i Lisičansk i Sjeverodoneck ako to bude potrebno. Ali pretrpjeli su gubitke, snage su iscrpljene i to treba nadoknaditi", ukazuje na problem stručnjak.

Drugo, kaže da su im za prodore nužne uvježbane mehanizirane snage. Ukrajinci još nemaju ni opreme, a za obuku trebaju još šest do devet mjeseci. Dakle imamo situaciju da će Ukrajinci nastaviti s udarima po logistici i zapovjednim mjestima, a vjerovatno će početi i s protutopničkom paljbom bolje nego što su to radili do sada.

Ostatak teksta čitajte ovdje.