​Ako se nastavi sadašnji nivo zagrijavanja, na Zemlji će se pojaviti dijelovi na kojima neće biti moguće živjeti - tako naučnici predviđaju da će u Čikagu do kraja vijeka čak 16 puta biti povećavan intenzitet "toplotnih valova" .

Ekstremno opasan "toplinski stres" postat će redovna pojava u podsaharskoj Africi, dijelovima Arapskog poluostrva i velikom dijelu Indije, upozoravaju naučnici u novoj studiji objavljenoj u časopisu "Nature".

Kako ističu, do kraja 21. vijeka, ta područja će većinu godine imati veoma visoke temperature koje se smatraju opasnim.

Bez prilagođavanja, to će uveliko povećati broj bolesti povezanih sa vrućinom te smanjiti sposobnost rada na otvorenom prostoru.

Regije koje gotovo nikada nisu iskusile ekstremnu vrućinu, imaće između jednog i 15 dana ekstremno opasnih temperatura svake godine.

Naime, prema indeksu topline, gornja granica temperature koja se može preživjeti iznosi 93 stepena Celzijusa.

Ali, na otpornost ljudskog organizma na vrućinu utiče i vlaga.

Tako pri 100-odstotnoj vlažnosti opasna postaje i temperatura koja prelazi 31 stepen Celzijusov.

Opasnim se smatraa temperatura iznad 40, a izuzetno opasnim ona iznad 51 stepen Celzijusov.

Do 2050, opasni indeks toplote mogao bi biti premašen tokom 50 odsto godine u tropskim regijama.

Do 2100. većina dana u godini spadaće u tu kategoriju, a čak 25 odsto godine moglo bi spadati u izuzetno opasnu kategoriju.

Naučnici upozoravaju da će ekstremne vrućine uticati na zdravlje starijih, siromašnih i osoba koje rade na otvorenom, a kakve će posljedice ostaviti na poljoprivredu, stočarstvo i ekonomiju - teško je i zamisliti sada.