"Dodika plaća Kremlj. Dodik samo klikne i prisluškuje ambasadora Sjedinjenih Američkih Država. Nema vlasti koja ne prisluškuje opoziciju", izjavljivao je ovo Milorad Dodik, lider SNSD-a u nekoliko prilika. Pitali smo struku - je li prisluškivati nekoga tako lako? Kome su dostupni razgovori političara i građana?

Odgovore nam je ponudila profesorica Hana Korać, stručnjakinja za kriminologiju.

Na početku razgovora za N1 podsjetila nas je da legalno može prisluškivati samo po nalogu nadležnih institucija – tužilaštva i sudova svih nivoa vlasti.

Ipak, naglasila je, nelegalna prisluškivanja su vrlo česta.

Prisluškivanja ‘običnih razgovora’ itekako su moguća, ističe Korać, upravo zbog ljudskog faktora.

“Tu je najvažniji društveni inžinjering – gdje vi možete, kada je u pitanju lokalni operater, da se prikačite na mrežu bez problema. Tu govorim o ranjivom, ljudskom faktoru. Praktično – neko uđe u vaše prostorije i prikači se na fiksnu mrežu. To se dešava pod uslovom da je uposlenik operatera koji pokriva mrežu dozvolio, odnosno zloupotrijebio”, pojašnjava Korać.

Slučno je, kako kaže, i sa mobilnom mrežom.

Korać, inače kriminologinja po struci, konsultovala je kolege šta je najsigurnija opcija za građane koji razgovore sve češće obavljaju putem društvenih mreža.

“Rekli su mi da preferiraju ono što građanima možda još uvijek nije blisko: Na prvom mjestu im je mreža Telegram, pa onda Signal”, navela je.

Dodaje kako će se i svaka ozbiljna međunarodna institucija prisutna u BiH i regiji osloniti na pouzdane mreže, pa prema njenim riječima, ne postoje ni teoretske šanse da je ono što je Milorad Dodik izjavio vezano za prisluškivanje američkog ambasadora istinito.

Radi se, pretpostavlja ona, samo o umanjivanju značaja Sjedinjenih Američkih Država, te o homogeniziranju vlastitog biračkog tijela.

Ipak, institucije u BiH imaju dovoljno razloga za zabrinutost, napomenula je Korać, podsjećajući, između ostalog, na napade na zvanične stranice, poput one Parlamenta BiH.

(N1)