Milenko Zelenović, branilac optuženog Đurkovića, rekao je u završnim riječima da je nakon provođenja svih dokaza evidentno da njegov branjenik nije kriv.

Đurkoviću se sudi za napad na Tursunovo Brdo u julu 1992. u kojem su ubijena četiri civila bošnjačke nacionalnosti, kao i dva zarobljena pripadnika Armije Bosne i Hercegovine. Prema navodima optužnice, Đurković je 1992. godine bio komandant Prvog bataljona Prve majevičke brigade i - znajući da je Tursunovo Brdo naseljeno bošnjačkim stanovništvom - rukovodio napadom.

Zelenović je rekao kako je optužnica nejasna i neprecizna, te podsjetio da ju je Sud BiH prethodno tri puta odbio potvrditi.

“Sud je usmjeravao Tužilaštvo u istrazi po tim optužnicama, a nakon odbijanja optužnice Tužilaštvo svaki put počinje istragu saslušavanjem istih svjedoka“, rekao je Zelenović.

On je naveo kako nije sporno da je stradalo šest osoba, ali je rekao da su Esad Serdarević i Azem Omerović stradali kao pripadnici Armije BiH, kao i još dva zarobljenika.

“Svjedoci su potvrdili da su bili vojnici i da su poginuli tokom oružanog sukoba“, rekao je Zelenović, te naveo kako su još dvije žrtve starije žene – od kojih je jedna bila nepokretna, a druga slijepa - i da nisu utvrđene okolnosti u kojima su one stradale.

Zelenović je rekao kako njegov branjenik, kao ni jedinica kojom je komandovao, nije ušla u selo, već da su to uradile specijalne jedinice “Mandini lavovi“ i” Profini“ sastavljene od dobrovoljaca iz Srbije, te Stanica javne bezbjednosti Ugljevik.

“Đurković nije bio nadređeni nikome od njih, a oni su ušli u selo prvi. Ove specijalne jedinice su djelovale u sklopu Istočno-bosanskog korpusa“, rekao je branilac. Prema njemu, Tursunovo Brdo je bila legitimna vojna meta, jer su se tu nalazili određeni vojni objekti koje je tada koristila Armija BiH.

“Vojska Republike Srpske je prethodno artiljerijski djelovala, kao upozorenje civilnom stanovništvu da napusti selo, a potom su dobili povjerljive obavještajne podatke da su civili napustili selo. Tada je došlo do napada“, rekao je Zelenović, navodeći kako cilj nije bio napad na civilno stanovništvo.

Odbrana je rekla kako se u Ugljeviku nije provodio sistematičan i sveobuhvatan napad na nesrpsko stanovništvo, već da se radilo o oružanom sukobu dvije vojske, od kojih je svaka imala svoje gubitke.

“Stradanje civila koji su u bili uz vojne objekte ne nalaže istrage, oni su kolateralne žrtve“, rekao je Zelenović, dodajući da nije dokazana komandna odgovornost, niti povreda međunarodnog vojnog prava.

Naveo je kako su pripadnici specijalnih jedinica palili i pljačkali bošnjačke kuće.

Optužnica protiv Đurkovića potvrđena je u februaru 2021. godine. S njim je bio optužen i Radomir Nedić, kao nekadašnji komandant Prve majevičke brigade, za kojeg je utvrđeno da nije sposoban za suđenje.

Izricanje presude zakazano je za 20. oktobar.

(Detektor)