Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt , nametnut će večeras izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, saznaje N1 iz diplomatskih izvora.

Schmidt je odluku prvobitno donio 27. srpnja ove godine, doduše drugačiju od one koja je trebala biti donesena, a kako je N1 ekskluzivno objavio 20.7.2020. Onda je odlučio da rok šeste sedmice političarima u BiH bude dogovoren. Ne, do toga nije došlo.

Kako saznaje N1, Schmidt će nametnuti djelomično modificirane izmjene u odnosu na one koje su objavljene u srpnju. Nije još jasno da li ostaje izborni prag od tri posto. Kako N1 saznaje, broj delegata u Domu naroda PSFBiH biće 23, dok će za donošenje odluka biti dovoljno 11 “ruka”, umjesto dosadašnjih šest.

Podsjetimo, kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona, Schmidt je tada donio samo paket transparentnosti.

Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka (više od 15.000 eura), Središnja izborna komisija BiH daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.

N1 je 20. srpnja ekskluzivno objavio mjere koje je tada Schmidt trebao nametnuti. U nacrtu odluke navedene su izmjene Izbornog zakona u odnosu na funkcioniranje domova, izbor rukovodstva Federacije BiH, izbor sudija Ustavnog suda FBiH kao i brojne izmjene koje bi trebale osigurati integritet izbornog procesa.

U nacrtu odluke uz ostalo navedeno je kako će se “prohodnost zakona poboljšati propisom kojim je svaki dom (Zastupnički dom i Dom naroda) dužan odbaciti ili usvojiti zakon u točnom roku nakon što je zakon odobren u drugom domu.

(Očekuje se da će svaki dom odbiti ili odobriti potrebne zakone u roku od 45 dana od odobravanja u drugom domu. Ako se rok ne ispoštuje, zakon će se uvrstiti u dnevni red tog doma na sjednici nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije u roku od 30 dana od isteka tog roka.”)

– Definicija vitalnih nacionalnih interesa bit će pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati ​​po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu razmotrit će sva ova pitanja.

– Rasprava o formiranju vlasti obavit će se sukcesivnim smanjivanjem biračkog praga za imenovanje kandidata za Predsjedništvo Federacije BiH ukoliko delegati ne predlože kandidate u zadanim rokovima. Za imenovanje kandidata potrebni su glasovi najmanje 8 delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH. Ako jedan klub ne uspije nominirati kandidata u roku od 30 dana, broj delegata koji je potreban da se smanji smanjit će se na 5. Ako to ne dovede do nominacija, nominacija će biti moguća od bilo koje grupe od 2 delegata nakon dodatnih 30 dana. .

– Raspodjela mandata u Domu naroda Federacije BiH bit će reprezentativnija u raspodjeli konstitutivnih naroda iz svakog kantona. Sadašnji propis je doveo do ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda Federacije BiH u Domu naroda. Jedini kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko 3% ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH će birati delegata tog konstitutivnog naroda u Domu naroda FBiH. Međutim, u Izbornom zakonu bit će uključen zaštitni mehanizam kako bi se osiguralo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda. Ovo pravilo podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima je brojčano manjina.

pri čemu se najveći kvocijent svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Najviši kvocijent za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu briše se s liste kvocijenata tog konstitutivnog naroda. Preostala mjesta dodjeljuju se konstitutivnim narodima i Ostalima jedan po jedan u silaznom redoslijedu prema preostalim kvocijentima na njihovoj listi. Nedodijeljena mjesta će se preraspodijeliti u skladu s Članom 10.16. ovog zakona)

"Deblokira se postupak imenovanja sudije Ustavnog suda Federacije BiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbio obnašati svoju dužnost. Odredit će se jasni rokovi u kojima će tijela odlučivati ​​o imenovanju suca Ustavnog suda. Prema donesenoj odluci, Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Vijeće.

"Uvodi se rok za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH u toku kojeg će se imenovati Vladu Federacije BiH".

Schmidt je nakon burnih reakcija poručio kako mu cilj nije “podjela BiH na etničke regije”.

Ovaj nacrt izazvao je i val protesta ispred OHR-a. Osim građana, na protestima održanim 25. jula prisustvovali su i predstavnici političkih stranaka. Nakon ovih protesta, Schmidt se odlučio samo za tehničke izmjene koje se tiču ​​transparentnosti. Drugi prosvjedi održani su 7. rujna, a građani su poslali poruke Schmidtu. Poručeno je kako želi građansku BiH, a ne etnički podijeljenu zemlju.