Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas je na internet stranici "www.izbori.ba" i svojim profilima na društvenim mrežama objavila jedanaesti podcast “Opći izbori 2022” .

O dinamici i proceduri objave preliminarnih, utvrđenih i potvrđenih izbornih rezultata, rokovima za podnošenje prigovora i žalbi na izborne rezultate te zahtjevima za ponovno brojanje, u novom podcastu govori Ahmet Šantić, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Šantić je pojasnio kako se nakon zatvaranja birališta pristupa brojanju glasova sa redovnih biračkih mjesta, te kako Centralna izborna komisija istog dana već oko ponoći raspolaže značajnim brojem rezultata sa redovnih biračkih mjesta.

Istovremeno se radi na utvrđivanju rezultata glasanja za pet kategorija, a riječ je o glasačkim listićima pristiglim putem pošte, listićima birača koji su glasali u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, listićima koji se dostavljaju putem mobilnog tima, listićima birača koji su glasali na biračkim mjestima u odsustvu (birači sa statusom raseljene osobe unutar BiH) te nepotvrđenih glasačkih listića.

„Zavisno od dinamike utvrđivanja rezultata u glavnom centru za brojanje, oni se pridodaju preliminarnim rezultatima sa redovnih biračkih mjesta i tek kada se svi rezultati objedine stiču se uslovi da CIK donese odluku o utvrđivanju i objavi izbornih rezultata“, poručio je Šantić.

Kada je riječ o prigovorima i žalbama, odnosno o zahtjevima za ponovno brojanje glasova, Šantić je podsjetio kako je izborni proces trenutno u fazi preliminarnih rezultata, te kako je taj prostor predviđen nakon potvrđivanja izbornih rezultata.

„Čitav ovaj proces traje nekih 15-20 dana kada se steknu uslovi da CIK donese odluku o utvrđivanju i objavi izbornih rezultata. Nakon toga se može podnijeti žalba ili prigovor u roku od dva dana, ili za ponovno brojanje glasačkih listića u roku od tri dana“, poručio je Šantić, napominjući da je vrlo bitno da zahtjevi moraju biti adekvatno argumentovani i opravdani da bi se omogućilo ponovno brojanje.

Dodao je kako, između ostalih, političke stranke, koalicije, nezavisni kandidati, akreditirani posmatrači, grupa od 50 birača na jednom biračkom mjestu imaju pravo na žalbu ako smatraju da su povrijeđena njihova prava.

Na pitanje kako komentariše percepciju javnosti prema CIK-u, u kontekstu da „CIK radi sporo“, Šantić pojašnjava kako je riječ zapravo o tome da CIK mora ispoštovati procedure koje predviđa Izborni zakon.

„Praksa je do sada pokazala da u prvoj fazi brojanja glasačkih listića CIK u nekim večernjim satima oko ponoći raspolaže sa 95 posto rezultata sa redovnih biračkih mjesta“, rekao je Šantić.

Pojasnio je kako paralelno traje brojanje listića iz navedenih pet kategorija, koje uzima puno vremena, posebno naglašavajući da je rok za pristizanje glasova iz inostranstva pet dana od dana izbora. Potom, u glavnom centru slijedi proces njihove verifikacije.

CIK, dodao je, ima jedinstveni informacioni sistem koji omogućava da se rezultati iz općinskih-gradskih komisija vrlo brzo dostave u CIK, no "objektivni nedostatak svakako je činjenica da se praktično rezultati izbora sa redovnih biračkih mjesta prema općinskim-gradskim dostavljaju i sad fizičkim putem".

„Nemamo tu elektronsku poveznicu koju imamo od općinskih-gradskih prema CIK-u. Na tome radimo, imamo pilot projekat i to će sigurno ubrzati proces“, pojasnio je Šantić.

Zakonom je predviđeno da se odluka o potvrđivanju i objavljivanju konačnih izbornih rezultata donese 30 dana od dana izbora.