Ante Prkačin, zastupnik u Hrvatskom saboru, ratni general HOS-a (navodno i Armije BiH?) održao je jutros za saborskom govornicom kratki čas iz povijest Bosne i Hercegovine, sa osvrtom na Izborni zakon, a posebno se "zakačio" za Adisa Ahmetovića, zastupnika u  njemačkom Bundestagu.

Ahmetović je, unatoč tome što je, prema Prkačinovim riječima, "prosječan dečkić", uspio izlobirati Rezoluciju Bundestaga krajnje nepovoljnu po Hrvatsku za koju je konstatirano da zajedno sa Srbijom radi na razbijanju BiH. Za to je Prkačin okrivio nesposobnu hrvatsku diplomaciju.

"Da mi imamo pravog diplomata u Evropi on bi njima objasnio da Bosnu i Hercegovinu ne razbija onaj koji je dijeli, nego onaj koji nastoji da je uspostavi kao državu, jer Bosna i Hercegovina nikada nije bila država. Da naši političari, poput premijera, bolje poznaju povijest, onda bi i nama bilo lakše", kazao je Prkačin.

A, evo šta bi Ante Prkačin, inače ugostitelj iz Slavonskog Broda, objasnio Evropi, kada bi ga ona htjela saslušati.

"Evropi treba objasniti najprije da ne postoje dvije države na svijetu sa međusobnim odnosom kakve imaju Hrvatska i Bosna i Hercegovina".

Nakon tog "objašnjenja", Prkačin se osvrnuo i na popis stanovništva u BiH (koji je održan prije 8 godina). 

"Bošnjački lobisti su ne samo u BiH, nego i ovdje po Zagrebu i svuda lobirali da se svi ko jedan musliman odredi kao Bošnjak. Hrvati i Srbi su to isto radili. Samo jedan posto stanovnika BiH su se odredili kao građani. I onda se pojavljuju u Evropskom parlamentu i lobiraju za građansku državu. To mogu jer niko ništa ne zna i zato im jedan prosječni diplomata (Ahmetović) može nametati svoje stavove".

Govoreći o genezi odnosa između Hrvata i Bošnjaka, Ante Prkačin je kazao, da je tokom rata bilo loših stvari u njima, za šta su nekad više bili krivi Bošnjaci, a još češće Hrvati. 

"Ali do Daytonskog sporazuma, od 1995.godine, za sav nered u BiH su isključivi krivci Bošnjaci-muslimani. Niti su to Srbi, niti su to Hrvati. Dvanaest dana nakon Pariškog sporazuma ubijen je prvi hrvatski policajac. Nakon godinu-dvije dana, opet su snajperima ubijena još dvojica hrvatskih policajaca. To nije moglo biti bez izravnog znanja njihove političke vlasti. Je li to ta Evropa koja to tolerira. Ne treba tu lobirati, šaptati nego im otvoreno reći, jer istina je na našoj strani", zaključio je Ante Prkačin.

Zaista bi trebalo Anti Prkačinu, kao vrsnom poznavatelju prilika u Bosni i Hercegovini, povijesno-historijskih, ratnih, poratnih omogućiti da Evropi predoči sva svoja saznanja o zločinima u našoj zemlji. Uključujući i likvidaciju njegovog ratnog zapovjednika Blaža Kraljevića, kojeg su skupa sa osam njegovih tjelohranitelja u ljeto 1992. godine iz zasjede u naselju Kruševo likvidirali pripadnici Hrvatskog vijeća obrane koje su, kako je to presudio Tribunal u Haagu, bile pod kontrolom vlasti u Zagrebu.

/"SB"/