U eksploziji automobila proteklog augusta poginula je Darja Dugina, kći utjecajnog ruskog filozofa Aleksandra Dugina i bliskog prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina. A ko stoji iza tog čina? Pita li se američke obavještajne agencije, krivi su Ukrajinci.

Prema priči koju je objavio New York Times, Amerikanci smatraju da su određeni ogranci ukrajinske vlade odobrili postavljanje autobombe koja je u Moskvi ubila Duginu, i to kao dio tajne kampanje koja ih duboko zabrinjava jer bi, kažu, mogla dovesti do dodatne eskalacije konflikta. Dokument koji procjenjuje koliko su Ukrajinci bili uključeni u ovaj atentat obavještajci su s američkom vladom podijelili prošle sedmice..

Zabrinuti i frustrirani

Američki dužnosnici koji su razgovarali s novinarima NYT-a nisu rekli koji su to dijelovi ukrajinske vlade odobrili operaciju niti ko je izveo napad, kao ni je li je osobno naredio predsjednik Volodomir Zelenski, ali ističu da Washington nije imao ništa s njom te da bi joj se usprotivili da su za nju doznali. Dapače, čim su nakon atentata shvatili tko iza njega stoji, Kijevu su izrazili ozbiljno negodovanje. Brine ih i frustrira, kažu, što Ukrajinci nisu prema Washingtonu transparentni oko svojih vojnih i tajnih planova – pogotovo na ruskom tlu.

Ispostavi li se da Ukrajinci zaista stoje iza ubistva Dugine, a oni to zasad službeno negiraju, bila bi to njihova dosad najsmionija operacija. Amerikanci vjeruju da je meta zapravo bio Duginin otac, jedan od najglasnijih pobornika agresivne imperijalističke Rusije, a pritom ponavljaju svoje negodovanje zbog atentata koji, kako tumače, nosi veliku simboliku, ali na bojnom polju ne pridonosi nikako, a samo bi mogao dodatno raspiriti konflikt.

Pentagon i američke špijunske agencije već neko vrijeme Ukrajincima pomažu s osjetljivim informacijama kako bi im olakšali lociranjem važnih ruskih meta na okupiranom teritoriju, ali NYT piše da Ukrajina, izgleda, nije jednako susretljiva s otkrivanjem svojih planova. Amerikanci se žale da nemaju potpunu sliku oko toga kakvi su odnosi moći u ukrajinskoj vladi, uključujući vojsku, sigurnosne službe i ured predsjednika, što je činjenica koja može objasniti zašto neki dijelovi ukrajinske administracije možda i sami nisu znali za ubojstvo u Moskvi.

Ukrajinci negiraju sve

Što se tiče Ukrajinaca, oni nastavljaju negirati da su na bilo kakav način uključeni u ubistvo Darje Dugine, a kao argument navode da takav čin za njih ne bi imao nikakve praktične niti strateške vrijednosti. “Ponavljam, bilo koje ubistvo u ratno doba u nekoj drugoj državi moralo bi sa sobom nositi neki praktičan značaj, trebalo bi imati neku svrhu, taktičku ili stratešku. Osoba poput Dugine nije ni taktička ni strateška meta za Ukrajinu”, izjavio je savjetnik predsjednika Zelenskog Mihajlo Podoljak.

“Imamo mi drugih meta na teritoriju same Ukrajine. Tu mislim na kolaboracioniste i predstavnike ruske komande koji bi mogli biti vrijedne mete našim specijalcima. Dugina sigurno nije među njima”, dodao je.

S druge strane, ukrajinska vlast potiho je priznala likvidacije proruskih dužnosnika na svom tlu, kao i sabotaže ruskih tvornica i skladišta oružja u pograničnim ruskim teritorijima. Jedan je ukrajinski vojni dužnosnik pod krinkom anonimnosti čak priznao ubistva i napade na optužene ukrajinske izdajnike i proruske dužnosnike na okupiranim područjima. To uključuje šefa Hersonske oblasti koji je u kolovozu otrovan te kasnije evakuiran u Moskvu na hitno liječenje.

Zelenskom prijeti atentat

Unatoč svemu, Amerikanci insistiraju da su odnosi dviju zemalja i dalje snažni. Državni tajnik Antony Blinken rekao je svom ukrajinskom kolegi Dmitru Kulebi u nedavnom telefonskom razgovoru da će Bidenova vlast i dalje nastaviti podržavati ukrajinske napore da vrati svoj teritorij.

Sve ovo dolazi u vrlo opasnom i osjetljivom trenutku ukrajinskog rata, ocjenjuje NYT. Amerikanci već neko vrijeme nastoje izbjeći svaku nepotrebnu eskalaciju pa tako, primjerice, na Kijev apeliraju da ne koriste američko oružje u svojim napadima na samom ruskom teritoriju. Ali, na bojnom polju u posljednjim se danima situacija zaoštrila zahvaljujući uspješnim ukrajinskim kontraofenzivama koje su Moskvu navele na čitav niz poteza koji nedvojbeno predstavljaju eskalaciju. U to spadaju djelomična mobilizacija koju je naredio Putin, kao i orkestrirani referendumi nakon kojih je obavljena ekspresna aneksija četiriju ukrajinskih oblasti.

U Washingtonu raste zabrinutost da bi Rusi mogli poduzeti i dodatne poteze koji bi eskalaciju sukoba podigli na novu razinu, a tu spominju i mogućnost atentata na smo ukrajinsko vodstvo, uključujući i Zelenskog, koji je već bio meta na samom početku konflikta, ali je izbjegao smrt. Ovoga puta Amerikanci smatraju da bi prije predsjednika na meti ruskih operativaca mogli biti neki od njegovih suradnika koji su pod slabijim sigurnosnim mjerama od njega.