U mirnim vremenima bi Vladimir Putin 7. oktobra vjerovatno svoj 70. rođendan proslavio poprilično pompezno s manje-više dobrim prijateljima iz cijelog svijeta. Na vrhu popisa počasnih gostiju bi bio Gerhard Schröder, bivši njemački kancelar koji je još 2004. o svom prijatelju Putinu rekao da je „čist demokrat". A i već tada je njemački socijaldemokrat bio poprilično usamljen s tom procjenom.

Od Putinovog napada na Ukrajinu 24. februara 2022. Putin je usamljen. Od svjetskih moćnika samo je šef kineske države Xi Jinping stao u zaštitu kolege iz Moskve.

Putin je doživio kraj istočnonjemačke države 

Od imidža snažnog čovjeka kojeg ništa ne može izbaciti iz takta osam mjeseci nakon početka rata nije ostalo mnogo. To naročito vrijedi otkako ukrajinske trupe oslobađaju sve više teritorija koji su bili pod ruskom okupacijom. Možda se Putin sada često sjeti svojih posljednjih dramatičnih mjeseci u Njemačkoj Demokratskoj Republici (DDR). Komunistička diktatura nestala je s karte svijeta nakon pada Berlinskog zida i i njemačkog ponovnog ujedinjenja 1990. Tada je Putin bio oficir sovjetske tajne službe KGB u Dresdenu, danas glavnom gradu njemačke pokrajine Saksonije. Godinu dana kasnije se raspao Sovjetski Savez, čiji je najveći dio bila Rusija.

Stasi i KGB su izgleda bili iznenađeni

Istoričar Hubertus Knabe u svojoj analizi za dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše da je Putina kao mladog agenta KGB-a potpuno iznenadio kraj DDR-a. U dokumentima Ministarstva za državnu sigurnost (Stasi) nigdje nema naznaka da su istočnonjemački ili sovjetski obavještajci bili svjesni opasnosti koja prijeti sistemu. Naprotiv: „Socijalizam je u ofanzivi", napisao je šef drezdenskog ogranka Stasija Horst Böhm još 1987-e, dvije godine uoči pada Berlinskog zida.

U ovoj kući u Drezdenu se do 1990. nalazila centrala ruske tajne službe KGB u kojoj je radio Putin

Knabe je do 2018. bio na čelu memorijalnog centra Hohenschönhausen, nekadašnjeg Stasijevog zatvora u Berlinu. Za Putina i Böhma, koji su bili prijatelji, slom Istočne Njemačke je bio odlučujući, kaže ovaj stručnjak za tajne službe i dodaje da se to može zaključiti jer je visokorangirani oficir Stasija Böhm u svojoj pedeset i drugoj godini života počinio samoubistvo: „Duboko nepovjerenje ruskog predsjednika prema civilnom društvu umnogome je povezano s tim iskustvima“, zaključuje Knabe.

Ruski predsjednik i „volja za obmanjivanje"

Vladimir Putin je prema saznanjima Hubertusa Knabea, imao slobodan izbor u vrbovanju zapadnonjemačkih građana kao špijuna. Kako bi imao uspjeha u tom poslu, bile su mu potrebne vještine koje se kod njega mogu uočiti i danas, kaže Knabe i navodi: „Strpljivost, volja za obmanjivanje i sposobnost taktiziranja".

Sličan dojam imao je i Wolfgang Rosenbauer, kada je nekoliko puta imao poslovne kontakte s Putinom u Hamburgu početkom devedesetih. Za vrijeme jedne poslovne večere Putin se pravio da ne razumije njemački i pustio je jednog saradnika da prevodi, sjeća se Rosenbauer.

Odjednom je Putin progovorio njemački 

Putin tečno govori njemački još od svojih dana u Dresdenu, gdje je rođena i njegova kćerka Katarina. Ali njemački poslovni čovjek je to saznao tek kada su se opraštali: „Na kraju je rekao na njemačkom – odlično, spremite mi papire, i to na njemačkom.” Na temelju ličnog iskustva Rosenbauer opisuje Putina na sličan način kao i istoričar Hubertus Knabe na temelju dosijea istočnonjemačke tajne policije. Prema njima je Putin čovjek sa „urođenim nepovjerenjem” i naprosto „KGB tip”.

Uoči aneksije Krima u martu 2014. poznavatelj Rusije Stefan Meister je rekao da je Putin „pametan moćnik”, koji ponekad reagira nepromišljeno ako je pod pritiskom. Meister dodaje da je za Putina najvažnije pokazati snagu. Zato se u prvom mandatu na početku novog milenija Putin prezentirao javnosti kao neustrašivi džudist, hokejaš, jahač gol do pojasa, ribolovac.

Ovako Putin najradije vidi samog sebe: kao snažnog šefa države s dozom muškosti

Susret s opozicijom u DDR-u

U maju 2014. je u njemačkom magazinu Die Zeit osvanuo portret Vladimira Putina, koji je dva mjeseca prije toga anektirao Krim. U tekstu ima puno špekulacija o Putinovom putu od agenta KGB-a u Njemačkoj do najmoćnijeg čovjeka Rusije. Navodno se početkom decembra 1989. u Dresdenu dogodila ključna scena. Nekoliko sedmica poslije pada Berlinskog zida opozicija je zauzela centralu Stasija u gradu, a onda su produžili prema sjedištu KGB-a i zatražili ulazak u zgradu. Die Zeit ovako opisuje te događaje: „Navodno je Putin na trenutak pomislio da se brani oružjem a onda se odlučio za drugačiju odbrambenu taktiku: Za prerušavanje. On je samo prevodilac, rekao je. Onda su demonstranti otišli dalje. Putin je ostao tu s iskustvom da je u nevolji sam.”

1985: Mihail Gorbačov reformira Sovjetski Savez

Šta god da je istina u toj priči, ona odgovara slici marginalca, kako je Putin opisan u članku. Njega su formirale njegove godine u Drezdenu, gdje je došao 1985. Iste godine je na vlast u SSSR-u došao reformistički orijentirani komunist Mihail Gorbačov. Izgleda da je to bio šok za Putina. „Živio je kao stranac u DDR-u koji je propadao, a istovremeno se otuđio od svoje domovine. Tamo su se nagovještavale velike promjene", piše DW.

Čim se vratio u Sovjetski Savez Putin je doživio i njegov raspad. S tim gubitkom, tako se stalno tvrdi, Putin se nikada nije htio pomiriti. Od aneksije Krima 2014. više nema sumnje da je tako. Većina stanovnika Rusije je to kršenje međunarodnog prava izgleda vidjela Putinovim očima – kao znak snage.

Narušen imidž jakog čovjeka

Izgleda da je tako bilo i na početku napada na Ukrajinu, koji isto tako predstavlja kršenje međunarodnog prava. Ali što duže traje rat, što duže umiru ruski vojnici, što se više gube okupirana područja, to je manja podrška Vladimiru Putinu. Imidž jakog čovjeka na čelu Rusije dobiva sve više pukotina. Kada je propala istočnonjemačka država, Putinu je bilo 38 godina. Njegova politička karijera i položaj predsjednika Rusije bili su daleka budućnost. Sada je Putinu 70 godina i njegova najbolja vremena su iza njega. Moguće je da će jednog dana biti optužen kao ratni zločinac.

Sudbonosni datum: 7. oktobar

Ironijom sudbine Vladimir Putin je rođen 7. oktobra 1952. u Lenjingradu, današnjem Sankt Peterburgu. Na taj dan je, tri godine prije njegovog rođenja, osnovana Njemačka Demokratska Republika, ona komunistička država koja je propala i u kojoj je Putin, prema široko prihvaćenom tumačenju, pretrpio odlučujuće strahove od gubitaka. U jednom tekstu njemačkog lista Süddeutsche Zeitung piše da Putinova „odbojnost prema slabosti" vjerovatno ima svoje korijene u Dresdenu.