Koautorica izložbe Ajna Jusić istakla je da je "Beraking free" izlazak iz anonimnosti djece rođene zbog rata u BiH, trenutak da se kaže "dosta je" i da se prekine zona komfora u kojoj žive ratni silovatelji i ratni zločinci.

Ona je rekla da su ta djeca zajedno sa svojim majkama živjela i žive "u tišini i nepriznati u državi u kojoj plaćamo porez".

Ukazala da je "Breakin free" bio "krik", koji je od 2019. godine posjetio više gradova u BiH, ali i izvan nje.

Dio fotografije prikazuju djecu koja su rođena kao posljedica ratnog seksualnog nasilja u BiH, navela je.

Ostale fotografije prikazuju djecu pripadnika mirovnih misija Ujedinjenih nacija (UN) i djecu humanitarnih radnika koji su bili angažovani u BiH, i njihove majke.

Jusić je istakla da su pripadnici mirovnih misija UN i humanitarni radnici došli u BiH ne bi li postavili određenu strukturu za mir i da bi pomogli, ali da su neki od njih, iako to nisu smjeli, kroz dobrovoljne i nenasilne veze, ali i kroz seksualno nasilje, stvarali potomke koji su ostali potpuno nepriznati, sa velikim kulturološkim problemima i identitetima koji nisu bili jasni.

Dodala je da "Breaking free" pokušava da ponudi priče između 20.000 i 50.000 silovanih u ratu u BiH, s nadom da će one biti spona koja će graditi kolektivni mir i prihvatanje.

"Naše majke su preživjele ratno silovanje i u tim trenucima je ljudsko tijelo bilo korišćeno kao oružje protiv njih, a što se tiče djece rođene zbog rata nemojmo da zaboravimo da se sve što su ta djeca preživjela desilo poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i ono što nas veže u odnosu na naše majke je da i mi patimo zbog čovjeka i diskriminacije", istakla je Jusić.

Ona je ukazala da je Bosna i Hercegovina učinila Distrikt Brčko prvom regijom u Evropi koja je zakonski priznala djecu rođenu iz ratnog silovanja što je presedan u borbi za ljudska prava.

Dodala je da se na istome radi i u Federaciji BiH, i pozvala vlasti Republike Srpske "da imaju sluha" za tu temu "jer mi nikada nećemo tvrditi da je ratne zločine činila samo jedna etnička grupa".

Idejna tvoriteljica i koautorica izložbe Mirna Omerčaušević istakla je da je "Breaking free" slijedio koncept dijaloga na svim nivoima, da je centralna promjena bilo stvaranje sigurnog prostora u kome su djeca stvarala temelj povjerenja sa društvom, iz čega je izrasla spremnost djece rođene zbog rata da se zajedno suoče sa širokom publikom i da svojim pričama motivišu društvo na dijalog.

"Razumijevanje traume u doba mira je temelj uspostavljanja regionalnog razumijevanja rata i unapređenja tranzicione pravde", istakla je Omerčaušević i naglasila da bi poraz svih nas bio da djeca i mladi prolaze ono što su prošli njihovi roditelji.

Ona je istakla da će upravo zbog toga djeca rođena zbog rata nastaviti da pričaju svoje priče i ukazivati na to koliko bola može nastati ljudskom rukom, što se ne mora desiti ako se gradi društvo koje uvažava traume svakog pojedinca.

Izložba "Breaking free" u Beogradu dio je globalnog programa "Jačanje glasova žena pogođenim ratnim seksualnim i rodno zasnovanim nasiljem na Zapadnom Balkanu – Za kulturu priznavanja i pomirenja".

Izložba je otvorena do 22. oktobra u beogradskom Endžio habu svakim danom od 12 do 20 sati, javlja Anadolu Agency (AA).