“Za vrijeme pandemije koronavirusa bilo je mirno na tzv. balkanskoj ruti, kopnenom putu koji biraju brojni izbjeglice, prije svega s Bliskog istoka, na svom putu ka srednjoj Europi. Sada se ovaj koridor vratio u fokus javnosti”, piše Kölnische Rundschau. Taj list dodaje da su u prošli petak ministri unutarnjih poslova EU na sastanku u Luksemburgu debatirali o “naglom porastu migracija”, prenosi Deutsche Welle.

“Oni, doduše, s obzirom na rusko bombardiranje ukrajinskih gradova u idućim mjesecima, očekuju znatno više Ukrajinaca koji će bježati prema Zapadu. No u fokusu razgovora 27 partnera bio je porast broja ilegalnih migranata koji ulaze u Europu balkanskom rutom”, piše kelnski list.

Kako se dalje dodaje, ovu rutu je Frontex, agencija za zaštitu granica EU, označio kao “najaktivniju migracijsku rutu prema Europskoj uniji”. Samo u septembru je, kako piše njemački list pozivajući se na saopćenje agencije Frontex, registrirano 19.160 osoba, dvostruko više nego u istom mjesecu prošle godine.

Nova izbjeglička kriza

Političari EU razlog za povećanje broja migranata vide, između ostalog, u viznoj politici nekih balkanskih zemalja, posebno Beograda, napominje list. Tako ljudi, primjera radi, iz Indije, Kube, Tunisa ili Burundija mogu bez vize doputovati avionom u Srbiju i zatim kamionima idu dalje u EU. Ta zemlja je usputna stanica, a ne konačna, dodaje se.

Beograd, čini se, kritike ne uzbuđuju, piše list podsjećajući da je predsjednik Aleksandar Vučić ipak nedavno najavio promjenu vizne politike do kraja godine, ali se suzdržao od obećanja konkretnih rezultata.

Prijeti li nova izbjeglička kriza, pitanje je koje postavlja Kölnische Rundschau.

“Stručnjaci ne misle tako. Jer najveći broj ljudi koji traže zaštitu u EU dolazi iz Ukrajine. Promatrači stoga kritiziraju “dvoklasno društvo izbjeglica”. EU je početkom marta aktivirala direktivu prema kojoj ukrajinske izbjeglice mogu dobiti pomoć brzo i nebirokratski i ne moraju proći kroz konvencionalni postupak izdavanja azila”, piše Kölnische Rundschau.

Prijetnja bezviznom režimu

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) također piše o “balkanskoj ruti”. “Krivac za veliki porast ilegalnih migranata preko balkanska rute je Srbija”, rekla je povodom sastanka ministara unutarnjih poslova EU, Karin Keller-Sutter, šefica švicarskog Ministarstva pravosuđa.

“U Bernu zvone alarmi, iako Švicarska za većinu migranata koji putuju balkanskom rutom služi samo kao tranzitna stanica”, piše NZZ.

Kada je riječ o ulozi Srbije ovaj list piše: “Nekoliko zemalja interveniralo je kod Europske komisije i češkog predsjedništva EU s ciljem da se to pitanje stavi na dnevni red, odnosno da se izvrši pritisak na kandidatkinju za članstvo u Uniji – Srbiju. Najučinkovitija prijetnja vjerovatno bi bila ukidanje bezviznog pristupa EU Beogradu ako vlada predsjednika Aleksandra Vučića ne uspije obuzdati neregularne migracije. Pritisak je očito upalio jer je, prema riječima Keller-Sutter, Srbija pristala prilagoditi svoja vizna pravila. Konkretno, to znači da Beograd do kraja godine želi ukinuti bezvizni režim s Kubom, Tunisom, Indijom i Burundijem”, piše NZZ.

List Tageszeitung pak citira povjerenicu EU za unutarnje poslove Ylvu Johansson koja je najavila veći pritisak na balkanske države. “Ne bude li se pokazala kooperativnom, Srbiji bi mogao biti ukinut bezvizni režim koji uživa od 2009. godine”, rekla je Johansonn.

“(Srbija) relativno velikodušno dozvoljava ulazak u zemlju ljudima koji dolaze iz zemalja koje dijele stav Beograda kada je riječ o Kosovu. Broj neregularnih dolazaka preko Srbije u EU je zbog toga iz nekih od tih zemalja jako porastao. Tako su vlasti u prvih osam mjeseci ove godine, na primjer, registrirale 4500 dolazaka ljudi iz Indije – gotovo osam puta više nego prethodne godine. Također je povećan broj dolazaka u EU iz Tunisa, Kube ili Burundija”, piše Tageszeitung.

Iskoristiti sva sredstva pritiska

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) također piše o “balkanskoj ruti” i sastanku ministara unutarnjih poslova EU u Luksemburgu. “Stanje na balkanskoj ruti je ozbiljno”, piše taj list u svom komentaru.

“Frontex je u ovoj godini zabilježio više od 100.000 neregularnih pokušaja ulaska u EU. To je duplo više nego prošle godine”, piše FAZ. “Stoga je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser imala pravo kada je na sastanku ministara unutarnjih poslova EU rekla da Srbija mora promijeniti praksu izdavanja viza “sada”, a ne tek krajem godine, što je najavio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Da bi se Beograd natjeralo na popuštanje, moraju se koristiti sva raspoloživa sredstva pritiska. Je li zaustavljanje krajnje tromih pristupnih pregovora sa Srbijom u EU pritom najoštriji mač, upitno je. Čini se da više obećava obustavljanje bezviznog režima za građane Srbije. Također mora biti spriječeno da se Beograd svojom svojevrsnom politikom dobrodošlice – po bjeloruskom modelu – ponaša kao poslušnik Moskve u cilju pritiska na EU”, komentira FAZ.