Praksa da, osim državne, zastave i obilježja drugih država i naroda, na teritoriji BiH može postavljati ko želi i gdje želi, nije rijetka u našoj zemlji jer zakona koji to decidno reguliše i kažnjava nema. Zastave su nerijetko predmet političkih razmirica, kao što je to ovih dana slučaj u Novom Travniku. Na Prijedlog zaključka Kluba vijećnika SDA o uklanjanjanju jarbola sa zastavama hrvatskog naroda uz magistralni i regionalni put, reagovao je općinski načelnik Stjepan Dujo, nazvavši ga populističkim potezom koji samo vodi do novih podjela.

Prijedlog Kluba vijećnika SDA kojim traže od općinskog načelnika uklanjanje zastave duž puteva, a koji bi se sutra trebao naći pred vijećnicima u Općinskom vijeću, načelnik je ocijenio promašenim jer se, kako tvrdi, ne radi o njegovoj nadležnosti. Radije bi, kaže, o pozitivnim promjenama u privredi i poboljšanju uslova života, te općinskom budžetu koji su udvostručili, ističući kako je načelnik svih građana: „Mi se moramo baviti potrebama svih naših građana, ulaganjima, stvaranju boljih uvjeta, iako je u tim odnosima teško stvoriti bolje uvjete za svakog pojedinca. Mladi ljudi odlaze odavdje, ne odlaze zbog bilo čijeg obilježja, ni ljiljana, ni zastava hrvatskog naroda, ni bilo koje druge zastave. Odlaze zbog nesigurnosti“.

Iz SDA tvrde da su inicijativu pokrenuli upravo na zahtjev brojnih građana, kojima ovakva obilježja smetaju, pozivajući se na akte kojima dokazuju da su zastave postavljene nelegalno.

„To su zastave Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, zastave koje doista iritiraju i smetaju Bošnjacima u Novom Travniku, s jedne strane. S druge strane, načelnik treba da pokaže da je Novi Travnik mjesto za sve i treba da pokaže to da treba iste da se uklone“, poručuje Eldin Delić, predsjednik SDA Novi Travnik.

Načelnik, pak, tvrdi da nema namjeru skidati bilo čije zastave, podsjećajući na složenost naše države i prava svih njenih naroda: „BiH je zemlja Hrvata, Bošnjaka, Srba i svih ljudi koji ovdje žive. Dakle, svi ti narodi imaju svoje identitete, obilježja, simbole koje treba poštivati i za koje, evo, kroz zakonske okvire na svim razinama vlasti ne postoje ograničenja“.

„Mi smo zaista za suživot, za toleranciju, za poštovanje i ako treba da stoje neke zastave, to su zastave BiH, da stoje na jarbolima u našem gradu“, poručuje Delić.

Upravo zbog pravnih nedorečenosti, u BiH svako ističe one zastave koje smatra svojim. U dijelovima s hrvatskom većinom najčešće su zastave Hrvatske ili hrvatskog naroda, dok je državna najviše prisutna u dijelovima gdje su Bošnjaci većina, a gdje se također može vidjeti i ona s ljiljanima. Na području Republike Srpske, osim zvanične tog entiteta, često stoje i zastave Srbije. I dok svi mašu svojim zastavama, nerijetko realni problemi građana, ostaju u drugom planu.