Mislim da je ključ za opstanak Bosne i Hercegovine u Beogradu i Zagrebu, kazao je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba najuticajniji političar u Sloveniji u drugoj polovini 1980-ih i njezin prvi predsjednik Milan Kučan.

Kučan je sinoć prisustvovao Akademiji povodom 19. godišnjice smrti rahmetli Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine, govoreći da je Bosna ideja.

Ima razloga za strahovanja

On je dalje rekao da se situacija u odnosu susjeda prema Bosni i Hercegovini ne može porediti sa devedesetima, jer da su uvjeti, ipak, drugačiji. Ali da smatra da su „neke konstante tu“ uključujući i Beograd i Zagreb.

Upitan o tome da li se boji za sudbinu Bosne i Hercegovine s obzirom na okolnosti u Europi i regiji, a i realne aspiracije susjeda, Kučan je dodao da „objektivno govoreći ima razloga za takva strahovanja“.

„Ali, ipak, mislim da bi to bila jedna katastrofa. Jer onda ne bi bio u pitanju samo opstanak BiH nego bi se uopšte čitava geografija tog prostora dijelila, a onda je to početak jedne da kažem skale, koja bi razdrmala Europu. A vi dobro znate da je Evropa uvijek bila fitilj na eksplozivu koji je dva puta već u istoriji čovječanstva razdrmao svijet“, kazao je Kučan, te dodao:

„Nadam se da će biti dovoljno pameti, iako je opasnost sada mnogo realnija nego je bila ikada. Mislim na opasnost od atomskog oružja. I ta velika opasnost nadam se da je dovoljno velika da će opametiti one koji time raspolažu“.

Status kandidata za BiH

Što se tiče BiH, on smatra da je u posljednje vrijeme, ipak, došlo do značajnog napretka odlukom da se našoj zemlji dodijeli status kandidata za članstvo u Europskoj uniji (EU). Posebno mu je drago da je njegova Slovenija svojim diplomatskim naporima doprinijela statusu kandidata BiH za članstvo u Uniji.

„No, to samo po sebi nije dovoljno, to je zadatak koji se po meni dijeli na dvije strane.  Jedno je ono što moraju uraditi činioci unutar BiH, a drugo ono što mora uraditi Europska unija, da bi BiH osposobila da počne sa ozbiljnim pregovorima o članu u Uniji, inače će to biti samo jedno od obećanja koja se neće obistiniti“, zaključio je Kučan.

Kučan je obraćajući se na Akademiji, također, istakao da Daytonskim sporazumom nisu odstranjeni korijeni rata i nije omogućen razvoj države u suvremeni, demokratski, uspješni subjekt međunarodne zajednice.

„Stoga se s razlogom pitamo, možda malo cinično gledajući događaje u Ukrjaini, za koga još važi međunarodno pravo, ako ne za sve?! Da li ga najmoćniji i najbogatiji koriste samo kada se radi o ostvarivanju njihovih odnosa. Sistem međunarodnih odnosa i institucija koji je stvoren upravo zbog poštovanja međunarodnog prava - je u krizi. Sa tim činjenicama, sa događanjem u širem međunarodnom kontekstu, suočava se BiH u tražnju svoje budućnost. Ona je bez daljnjeg povezana sa budućnošću Evrope, posebno sa budućnosti EU. To niko je osporava, međutim kava je realnost“, upitao je Kučan.

Smatra da iako je status donesen pod veoma zahtjevnim uslovima, BiH ne može sama nositi breme, ali i da je Evropska komisija sebe obavezala time da pomogne BiH da ispuni te uvjete.

„Cilj Alije Izetbegovića bila je BiH,  ravnopravna zajednica Bošnjaka, Srba, Hrvata i svih građana. BiH nije samo komad neba na Balkanu već ideja da svi mogu živjeti zajedno. Razlike je pretvorio u kreativnost i to je bila inspiracija za cijele generacije. Nije bio čovjek bez greške, ali on ih je znao popraviti“, kazao je Kučan.

Radiosarajevo.ba