Nemamo instrumente da utječemo na rast cijena, ali zato čuvamo monetarnu stabilnost Bosne i Hercegovine. Garancija za to su devizne rezerve veće od 16 milijardi KM. Investiramo na siguran način, što je slučaj i sa nedavnom prodajom zlata - kazao je Senad Softić, guverner Centralne banke BiH (CBBiH), u današnjem obraćanju novinarima u Sarajevu.

Softić je povodom nedavne prodaje zlata iz deviznih rezervi, nešto više od tone, naglasio kako od marta ove godine i rata na istoku Evrope padaju cijene zlata.

- Javnost mora znati da CBBiH ima zakonom utvrđenu autonomiju za donošenje odluka o transakcijama. Naše odluke donosi širok krug stručnjaka sa renomeom. U ovom konkretnom slučaju, radi se o jednoj u nizu transakcija, i to manjih.

Da ne bude zabune, zlato se ne nelazi u trezorima CBBiH, nisu se iznosile poluge... Trguje se elektronski na berzama. Ko je kupio zlato, ne znamo, ali se može pretpostaviti da to može biti neka država, odnosno centralna banka. Fizička lica sumnjam.

Cijene zlata padaju od marta, a istovremeno Evropska centralna banka (ECB) diže referentnu kamatnu stopu kako bi suzbila inflaciju. Kada ECB diže kamatnu stopu, padaju cijene zlata. Na obveznice ili hartije od vrijednosti možete imati kamate i zaraditi, ali ne i na zlatu. Zato smo se odlučili na ovaj potez - istakao je Softić.

Prema dostupnim informacijama, ECB će do kraja ove godine najvjerovatnije još dva puta dići kamatne stope, a nije isključeno da se to desi i u prvom kvartalu 2023.

- Zlato je do ove prodaje imalo svega dva posto u strukturi devizni rezervi BiH, sada je nešto manje od jedan posto. Trećina zemalja na svijetu nema zlato među svojim deviznim rezervema, kao što su Hrvatska, Norveška, Kanada... U vrijeme dizanja kamatnih stopa nije isplativo imati velike količine zlata, nego investirati. Mi bismo kupili dionice, recimo, Coca-Cole, ali nije po zakonu. Investiramo na kratak period u vrijeme krize - istakao je Softić.

Dodao je kako ovakav globalni ekonomski potres i visoka inflacija nisu zabilježeni još od sedamdesetih godina prošlog vijeka.

- Ova situacija ne uči se na fakultetu. Zato se na dnevnoj bazi, maltene iz minute u minutu, moraju pratiti kretanja na tržištu kako bi se pravovremeno reagovalo. Mi to i radimo. Istovremeno, naši ciljevi su prije svega monetarna stabilnost, likvidnost i tek na kraju profit - naglasio je Softić.

Prokomentarisao je i mogućnost da zbog dizanja kamatnih stopa poskupe troškovi izgradnje Koridora Vc.

- Vidite, kapital u ovim trenutnim globalnim okolnostima poskupljuje, to je neminovno. Poskupjet će sve transakcije i po svemu sudeći i za izgradnju Koridora Vc trebat će više novca. Treba ulagati, investirati. Nerijetko nas međunarodni ekonomski zvaničnici pitaju zašto vam dodijeljeni novac stoji na računu neiskorišten godinu ili dvije - podvukao je on.

Današnju prezentaciju upravljanja deviznim rezervama održali su Emina Brodlija Ćeman, rukovodilac Odjeljenja za bankarstvo, i Dejan Kovačević, rukovodilac Odjeljenja za monitoring i transakcije.

Kovačević je rekao da su u periodu od 20 godina devizne rezerve porasle sa nivoa od oko milijardu KM u 2001. na nivo od 16,2 milijardi KM u 2022.