Srbija odbija uvesti sankcije Rusiji, no pridružila se ostalim podunavskim zemljama u zajedničkoj osudi "neopravdane vojne invazije na Ukrajinu”. U slovačkom gradu Košicama održan je godišnji forum 14 zemalja kroz koje prolazi rijeka Dunav ili koje se nalaze uz nju.

Ministri vanjskih poslova Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Njemačke, Mađarske, Rumunije, Slovačke, Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore, Moldavije i Ukrajine tom su prilikom usvojili zajedničku deklaraciju. U njoj su naveli da je “početkom 2022. godine svijet bio potresen ilegalnom, neisprovociranom vojnom invazijom na suverenu i miroljubivu Ukrajinu”.

“Ta agresija mora stati. Ruske snage moraju se povući iz međunarodno priznatog teritorija Ukrajine (…)”, piše u deklaraciji koju je usvojila i Srbija.

Deklaracija nije zakonski obvezujući tekst, no odražava političke smjernice.

"Mi najsnažnije osuđujemo neisprovociranu i neopravdanu vojnu invaziju Rusije na Ukrajinu", piše u deklaraciji.

Osjetljiva situacija

Beograd se nalazi u delikatnoj situaciji jer njeguje dobre odnose s Moskvom, a istovremeno pregovara s Bruxellesom o ulasku u EU.

Srbija je u maju, tada u sklopu Jadransko-jonskog foruma (EUSAIR) deset zemalja, također bila usvojila deklaraciju sličnog sadržaja, gdje je spomenuta “neopravdana agresija Rusije” započeta 24. februara.

Predstavnici podunavskih zemalja okupili su se u srijedu i četvrtak u okviru Strategije Europske unije za dunavsku regiju (EUSDR), okvira za razgovor i saradnju, a pod predsjedanjem Ukrajine. Razgovarali su, između ostalog, o pitanjima sigurnosti opskrbe energentima i hranom, posebno žitom iz Ukrajine.

Forum je održan u Košicama, gradu udaljenom 100 kilometara od ukrajinske granice.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je četvrtak navečer u televizijskom intervjuu da Srbija neće uvesti sankcije Rusiji sve dok ne bude postojala egzistencijalna ugroženost za Srbiju i njezine građane.

U petak je pak njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pozvala Srbiju da uvede sankcije Rusiji.