Sarajlije se sve češće žale na pojavu žohara i zmija. Žohari u zgradama, zmije u parkovima i na ulicama. Vrši li se deratizacija i koliko često? Prijeti li nam, s obzirom i na pojavu pacova, epidemija?

Roditelji u parku u naselju Dolac Malta ni slutili nisu da im iz obližnje trave prijeti opasnost. Tamo je bila zmija. Panika je zavladala među majkama mališana. Nakon njihovih poziva pripadnici Vatrogasnog društva Novo Sarajevo uklonili su je. Roditelji su i danas uznemireni.

”Zmija je bila kod zida. I došla sam, jedna gospođa mi je rekla da je zmija tu. Neko je zvao i nisu htjeli da dođu. Onda je… ja sam otišla bilo me strah sa njim biti tu”, priča nam uznemirena Sarajka.

”Stalno sam tu… i sada kada nešto šušne odmah se okrećem a prije nisam reagovala. Sada reagujem”, još jedan je od komentara svjedoka sa kojima smo razgovarali.

Sada se vodi više računa, zaposlenici Rada na zadatku. U parku u kojem je zabilježen uznemirujući problem skoro svaki dan je Amir Ahmetspahić sa svojim unučićima.

”Pa, tu smo svaki dan… ali pratimo sve stalno smo uz njih. Izgleda da je to rješenje”, rekao je za N1 Amir Ahmetspahić .

Pojava zmije u ovom naselju nije jedinstven slučaj – sve ih je više u parkovima, na ulicama. Razlog je sunčano vrijeme. Ono što može umiriti građane jeste da se ne radi o zmijama otrovnicama.

”Možemo reći da u naseljenim područjima zmije koje su se pojavile su neotrovnice, poluotrovnice imamo pored Darive, a vrlo su rijetke”, potvrdila nam je Elma Ibrahimović, direktorica Sanitacija doo Sarajevo.

Problem pričinjavaju i stjenice

Upravo firma Sanitacija zadužena je za deratizaciju na području Kantona Sarajevo. Trenutno vrše procjenu. Na terenu osim zmija, primjećene i stjenice. One se hrane krvlju i uzrokuju psihološki stres.

”To prenosi zarazu svugdje… gdje god maknete zaraza je, opasnost od zaraze… od insekata i to”, uplašeni su građani.

Miševi su najveća opasnost – uzrokuju probleme od bakterijske infekcije do žutice. Da ne bi došlo do zaraze i raznih oboljenja deratizacija se vrši dva puta godišnje. Epidemilozi objašnjavaju da prostora za paniku nema.

”Na terenu ima glodara ali se ne umnožavaju nekontrolisano i kao takvi ne izazivaju slučajeve epidemije ili slično. Po prvi put ćemo imati da upravitelji, rad, vodovod i kanalizacija će u terminu jesenje faze svako u svom domenu odraditi deratizaciju”, saopštila nam je epidemiologinja Emina Kurtagić-Pepić.

Deratizacija u Kantonu Sarajevo počela je u ponedjeljak i trajat će do 30. oktobra. Koristit će se sredstva koja će dugoročnije suzbiti pojavu štetočina.

”I ako se nakon dva tri mjeseca ponovo unesu žohari, kroz građevinske materijale, kroz školjke jaja to je često za žohare, u vrećicama itd. ovaj preparat i tada djeluje jer ima do šest mjeseci produženo djelovanje”, dodala je Elma Ibrahimović, direktorica Sanitacija doo Sarajevo.

Oni koji primijete žohare, stjenice ili pacove treba da obavijeste upravitelja svoje zgrade, koji će onda angažovati Sanitaciju doo. Nered i prljavština prostor su za zarazu.

(N1)