Ruska crnomorska flota vraća se u rat. Povukli su je nakon što je glavna ruska krstarica Moskva potopljena u travnju. Sada je novoimenovani ruski vrhovni zapovjednik Sergej Surovikin imenovao novog admirala da vrati flotu u rat, piše londonski Times.

Zapovjednici ruske vojske su od spektakularnog potapanja Moskve nedovoljno koristili svoje brodove, u strahu da suprotna strana eventualne gubitke ne bi ponovo pretvorila u propagandni trijumf. Međutim, pod vodstvom novog zapovjednika ruskih snaga, generala Sergeja Surovikina, čini se da je donesena odluka da se crnomorska flota uključi u mnogo većoj mjeri nego posljednjih mjeseci. U igru se ponovo vraća 12 ratnih brodova i podmornica s krstarećim projektilima.

Povratak crnomorske flote koincidira s imenovanjem generala Sergeja Surovikina za ruskog vrhovnog zapovjednika. Taj 56-godišnji general zračnih snaga iskazao se u vojnim akcijama u Siriji 2019. Londonski Times piše da se sada čini da je rusko oružje koncentrirao na uništavanje ukrajinskih energetskih objekata.

Vertikalni lansirni sistem

Nakon gubitka broda Moskva ruska crnomorska flota vratila se u matične luke ili se povukla u sigurnije vode. U njezinu su sastavu dvije fregate klase Grigorovič i četiri korvete klase Bujan-M, sve naoružane krstarećim projektilima dugog dometa.

Vjeruje se da je jedna od fregata Grigorovič opremljena vertikalnim lansirnim sustavom za ispaljivanje krstarećih projektila Kalibr.

Tu je i šest podmornica klase Kilo koje ispaljuju unaprijeđene krstareće projektile Kalibr, s dometom do 1500 milja. Podmornice su na dvostruki, dizelski i električni pogon.

U ranoj fazi rata ruska je vojska gotovo svakodnevno koristila svoje ratne brodove i podmornice, primjerice 24. ožujka, kada je vojno skladište goriva u blizini Kijeva uništeno brodskim krstarećim projektilima Kalibr.

Sljedećeg mjeseca prvi je put raspoređena podmornica klase Kilo, ispaljujući projektile Kalibr iz Crnog mora na ukrajinske vojne ciljeve.

U Siriji je ruska mornarica ispalila gotovo stotinu projektila Kalibr na proturežimske ciljeve.

Ostali u drugom planu

Međutim, nakon potonuća Moskve cijela je crnomorska flota ostala u drugom planu. Uz uspješan napad na glavnu krstaricu Moskvu, Ukrajinci su brojnim projektilima i bespilotnim letjelicama zasuli manje brodove ruske mornarice, potopivši nekoliko plovila.

Zapadni obavještajci očekivali su da će ruska crnomorska flota sa sjedištem na Krimu igrati ključnu ulogu u osiguravanju potpore za eventualni amfibijski napad na Odesu. Međutim, do očekivanog napada nikada nije došlo.

Uspjeh ukrajinske protubrodske rakete Neptun i projektila Harpoon, koji su dobili od Danske, bio je ponižavajući udarac za rusku mornaricu. Tim su projektilima u lipnju potopili ruski opskrbni brod Spasatel Vasilij Bek. Upravo su potapanje Moskve i uvođenje zapadnog projektila Harpoon u ukrajinski arsenal preokrenuli vojne snage na tom području i prisilili Moskvu da povuče brodove i isključi ih iz napadačkih akcija.

Zbog tog neuspjeha smijenjen je zapovjednik crnomorske flote, admiral Igor Osipov. Zamijenio ga je viceadmiral Viktor Sokolov.

Tajna baza

Portal Naval news objavio je prije nekoliko dana da obavještajni podaci pokazuju da Rusi pokušavaju proširiti i ojačati svoje pomorske baze na Krimu. Među ostalim, uočeno je da se ruska flota vraća u uvalu Balaklava na južnoj obali Krima, nedaleko od Sevastopolja. Uvala s prirodnom zaštitom visokih, okomitih stijena bila je važna još u hladnom ratu. U nekadašnjoj tajnoj bazi ruske mornarice u Crnom moru 50-ih je godina iskopan podmorski tunel za skrivanje podmornica, no nije se koristio nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Istodobno su u tijeku radovi u glavnoj ruskoj pomorskoj bazi u Sevastopolju. Započeti su prije ruske invazije na Ukrajinu i nije jasno hoće li završiti u roku od nekoliko mjeseci.

Baza u Sevastopolju prije je bila dom patrolnih brodova FSB-a, ruske tajne službe. Oni su intenzivno patrolirali sjeverom Krima od početka invazije. Nejasno je hoće li FSB i dalje ostati tamo nakon nadogradnje glavne ruske crnomorske vojne baze.

Ruski oficiri pričali o nuklearnom napadu na Berlin?

Za vrijeme prošlogodišnjih pomorskih manevara na Baltiku, ruski oficiri razgovarali su o nuklearnim napadima na Berlin i dvije njemačke vojne baze kako bi odvratili Njemačku od podrške Ukrajini, prenosi londonski Times.

Njemački kancelar Olaf Scholz više je puta upozoravao na rizik da bi odlučna intervencija u korist Ukrajine mogla dovesti do nuklearnog rata, pa se nagađalo da je dobio konkretnu prijetnju o napadu na Njemačku. Njemački Der Spiegel tvrdi da je iz nekoliko izvora doznao da su ruski časnici spomenuli tri moguće mete: Berlin, zračnu bazu Ramstein i zračnu bazu Büchel, gdje je pohranjeno 20 američkih nuklearnih bojevih glava.